Arhiv tekstova
Budući izbori glavna preokupacija
Na sedmoj redovitoj i izbornoj skupštini podružnice Subotica Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini ponovno je za predsjednika izabran Martin Bačić, koji je i u prethodnom mandatu vodio ovu najbrojniju podružnicu. Protukandidati su bili Bela Lipozenčić i Branko Horvat.
Pod predsjedavanjem Grge Kujundžića, i uz prisustvo 126 članova, skupština je usvojila i izvješće o dosadašnjem radu kao i program rada za sljedeći period.
OTVARANJE SKUPŠTINE I KAMPANJE: Skupštinu je otvorio Josip Gabrić ističući kako istovremeno otvara i predizbornu kampanju za lokalne i pokrajinske izbore koji će se održati u rujnu. »Da bismo ostvarili svoja prava nije samo dovoljno isticati koliko ima Hrvata u Vojvodini, nego se moramo odazvati i na izbore i potaknuti naše ljude da iziđu i na sljedeće izbore, kao što su izišli i na drugom krugu za izbor predsjednika Tadića. Postoje mogućnosti za nas da dobijemo svoje pravo mjesto u društvu, a ne tražimo ništa drugo do li svoje mjesto pod suncem koje nam pripada«, kazao je Gabrić.
Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić je rekao kako se osobito raduje što su uspjeli stranku dovesti u red, i zahvalio se najvećoj podružnici DSHV-a i Martinu Bačiću na pomoći i podršci i na svemu što je učinio za opstanak DSHV-a. Josip Pekanović predsjednik podružnice DSHV-a Sombor je rekao kako ova podružnica, druga prema veličini i utemeljena na samom početku stranke, ima jako dobru suradnju sa subotičkom od kada stranka ima novo rukovodstvo. »Pripremamo se i u Somboru za izbore i nadamo se da će odgovarajući broj naših zastupnika zauzeti svoje mjesto«, rekao je Pekanović.
O POSTIGNUTOM: Martin Bačić je u svom izvješću rekao, kako iznosi svoje osobno stajalište o proteklom periodu od 9. prosinca 2001. godine od kada je na čelu subotičke podružnice. »Odbor je dobro radio jer je subotička podružnica ojačala. Stranka je imala značajnu ulogu u ostvarivanju prava hrvatske nacionalne manjine u koaliciji sa Savezom vojvođanskih Mađara«, rekao je Bačić i istakao kako je jedino u Subotici riješena službena uporaba hrvatskog jezika, ali je iznio i nekoliko kritičkih primjedbi glede pitanja potpunije primjene hrvatskog jezika u javnim komunalnim poduzećima kao i razmjernog zapošljavanja Hrvata u javnim službama, općinskoj administraciji i javnim komunalnim poduzećima. »Zapošljavanje u javnim službama i policiji je ključno i tražit će se sastanak predstavnika hrvatske zajednice i novog načelnika policije kako bi se stvari pomakle s mrtve točke«, rekao je Bačić.
Glede mogućih koalicija na predstojećim izborima Bačić je rekao »mnogi čelnici srbijanskih stranaka ne mogu naše ime niti spomenuti, a kamoli da su se zalagali za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Zbog malog broja odbornika ne možemo ništa sami učiniti, a od DOS-a nije ostalo ništa. Samo u koaliciji sa SVM-om možemo ostvariti naša prava, a za pokrajinske izbore moguća je koalicija s Demokratskom strankom, Savezom vojvođanskih Mađara i Ligom socijaldemokrata Vojvodine.« Prema zakonu o lokalnoj samoupravi gradonačelnik, koji će biti izabran neposrednim putem (birat će ga građani a ne odbornici u skupštini kao do sada), dobiva velike ovlasti i zbog toga je ovo pitanje važno, rekao je Bačić i poručio, kako ne treba dati podršku onima koji u proteklom periodu nisu ništa učinili za prava hrvatske nacionalne manjine.
Bačić se osvrnuo i na ostvarivanje zakonskih prava u oblasti obrazovanja i informiranja. »Situacija u školstvu ne zadovoljava, jer iako imamo HNV i ravnatelje škola iz hrvatske zajednice, nije se ostvarilo ono što je dogovoreno oko upisa u prve razrede. Dok god se HNV i ravnatelji škola ne budu, u vrijeme upisa, sastali s roditeljima i rekli im javno da na to imaju pravo, neće se ostvariti upis. Primjer toga je Đurđin, gdje se nakon sastanka ravnateljice s roditeljima, broj upisanih smanjio, roditelji su se iznenada predomislili«.
Nitko nema pravo miješati se u uređivačku politiku medija, istakao je Bačić, ali je naglasio i važnost informiranja na hrvatskom jeziku, te probleme koji postoje u ovoj oblasti. »‘Hrvatska riječ’ ima problem nedovoljne tiraže, ali smatram da je, iako sam je u početku kritizirao, dobar tjednik, dok program Radio Subotice na hrvatskom jeziku ima vrlo nepovoljno vrijeme emitiranja. S druge strane, Subotičke novine, iako su u obvezi da pišu i na hrvatskom jeziku, voljom uposlenika to ne rade i izgubljene su za nas.«
DISKUSIJE I ZAKLJUČCI: Članovi podružnice usvojili su i nekoliko prijedloga koje su iznijeli diskutanti. Dujo Runje je iznio kako su »od najpresudnijeg značaja lokalni i pokrajinski izbori jer ondje možemo realno participirati. Izbori samo što nisu i ovog ljeta sve treba učiniti u pripremi za izbore. Demokracija je proces, a politička stranka je od izuzetnog značaja u tome. Mnogi Hrvati su u drugim strankama, to je dakako njihova sloboda i pravo, ali treba reći da niti jedna demokratska stranka nema u svojem programu ostvarivanje prava nacionalnih manjina i zato smo mi kao stranka specifični i potrebni – jer samo se mi zalažemo za hrvatske odjele u školama, za kazalište, tisak, radijski i televizijski program na hrvatskom jeziku.«
Stanka Kujundžić je također istakla kako je jako važno imati svoje zastupnike u svim općinama gdje Hrvati žive, jer se »samobitnost i interesi ostvaruju tamo gdje živimo a to su općine. Ovo je trenutak da se počnemo organizirati za lokalne izbore i da informiramo naše građane o svemu što je vezano uz iduće izbore«, poručila je nekadašnja dogradonačelnica iz redova DSHV-a. Bela Lipozenčić je rekao kako se treba zalagati za dvanaest sati programa na radiju na hrvatskom jeziku, jer mogućnost za to postoji a dva sata u jednom nepovoljnom terminu ne zadovoljava potrebe hrvatske zajednice, što su delegati podržali, kao i zahtjev koji je iznio Josip Gabrić da se traže zagarantirana mjesta za nacionalne manjine u republičkom parlamentu, jer, iako je ukinut cenzus od pet posto, i dalje je potrebno priložiti deset tisuća potpisa i osvojiti četrnaest tisuća glasova, što je vrlo teško ukoliko stranka nema osigurane financije.
