Arhiv tekstova

Na pitanje: »Kako svjetska ekonomska kriza utječe na vas?«, u anketi objavljenoj u 319. broju našeg lista, jedna je osoba odgovorila: »Duhovna kriza je ozbiljniji problem od ekonomske krize.« U toj izjavi ona je dodala još i kako je »novac danac zauzeo mjesto Boga i smatra se nečim što je najvažnije u životu«. Ovo nisu samo puke fraze i, ako ozbiljno razmišljamo o ovom problemu, doista ćemo shvatiti da je to istina. Osobno smatram kako je svjetska duhovna kriza prethodila ekonomskoj i da je ona, zapravo, pospješuje.

Ovim dvjema krizama pridružila se i moralna kriza, koje se međusobno isprepleću i tako izravno djeluju na razaranje kulturnih vrijednosti. Dakle, najveće posljedice ovakvog svjetskog stanja trpi kultura, a ona je najvažniji čimbenik u našoj nacionalnoj zajednici. Kultura Hrvata u Vojvodini svoj najmasovniji segment ima u mjesnim kulturnim udrugama koje, kako je jednom rekao Tomislav Žigmanov, trebaju biti »košnica kulture« u svojim mjestima. Naravno da to nije cjelokupna kultura već najvidljiviji dio po kojem se očituje nacionalni identitet Hrvata u pokrajini.

Upravo u ovim kriznim vremenima započeo je svoju misiju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Mnogi nisu svjesni kako bi bez ove institucije temelji 30 udruga koje aktivno djeluju u Vojvodini bili vrlo brzo poljuljani a neki i uništeni. Pri tome se ne umanjuje neprocjenjiva vrijednost svih naših kulturnih i političkih institucija koje su osnovane ranije. Bez njih nikada ne bismo došli na ovu razinu, kada postajemo ravnopravni članovi ovoga društva s ciljem i mogućnošću da očuvamo svoju baštinu i gradimo svoj identitet.

Ipak, moramo priznati kako, pokraj materijalnih problema s kojima se suočavaju, naše udruge imaju još niz drugih pomanjkanja o kojima se manje govori. Po mom mišljenju je to, prije svega, nedostatak ljudskih resursa, slab potencijalni kapacitet vodećih kadrova i članstva, površno znanje i slaba informiranost. Dakle, postoje želja, emocije, zanosi, ali još uvijek izostaje redovit, planski i kontinuirani rad i stručno vodstvo po principu dragovoljnosti. Ima i puno nejasnoća u kreiranju i realizaciji projekata i njihovoj ulozi u našoj zajednici.

Ovo se vidi i u anketi o broju, stanju, kapacitetima i kulturnoj praksi, koju je proveo Zavod u hrvatskim kulturnim udrugama u Vojvodini. Kada je riječ o elektroničkoj opremljenosti, većina udruga ima svoj e-mail, ali su to često privatne adrese, što može a i ne mora biti dobro rješenje. Svoj vlastiti i odgovarajući prostor ima samo 9 udruga, što zasigurno nije zadovoljavajuće i predstavlja izraziti problem.

Naše udruge često u svom programu imaju prosvjetnu djelatnost i njegovanje jezika, a samo 12 takvih udruga imaju svoju knjižnicu ili sređen knjižni fond. Jedna udruga ima prostor ali nema knjige!? Tako dolazimo do apsurdnih pa i anegdotskih situacija. Kada je u pitanju arhiv – njega posjeduje 14 udruga, ali je to područje o kojem se još uvijek malo zna i tu je potrebna stručna pomoć odgovarajućih institucija.

Najveći broj udruga ima folklorni odjel, potom tamburaški, literarni, dramski, likovni, etno i istraživački, odnosno, povijesno-istraživački odjel. Tu se javljaju ogromne razlike i različite razine umjetničke i izvođačke sposobnosti pojedinih odjela udruga. Bez stručnog vodstva nemoguće je provoditi ove aktivnosti. Tamo gdje nema dobrog koreografa, osposobljenog tamburaša, likovonog pedagoga i povjesničara, ne treba ovakve odjele osnivati. Folklor, glazba i običaji bitni su za očuvanje tradicijske kulture svakog naroda, ali tamo gdje nema odgovarajućih kapaciteta, ljudskih resursa i drugih čimbenika za ove aktivnosti, treba koncipirati i neke druge programske sadržaje koji su ostvarivi u određenoj sredini. U ovim područjima potrebna je maksimalna suradnja među našim udrugama, što je u praksi do sada poprilično izostalo. Čini se kao da se slika političke isključivosti odražava pomalo i na nekim čelnicima naših kulturnih udruga, pa oni svoje članstvo drže samo za sebe, zaboravljajući našu zajedničku misiju i ulogu, pogotovo u ovom kriznom vremenu.

Planiranje kalendara manifestacija naših kulturnih udruga do sada je rađeno bez dovoljno kontakata i međusobnih dogovaranja. Često je dolazilo do preklapanja i održavanja više manifestacija istog dana. Bilo je i podcjenjivanja značaja pojedinih manifestacija, ali djelovanjem Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ovo bi se moglo u potpunosti ispraviti. Primjer je dobro organizirana manifestacija »A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića« u organizaciji HKUPD-a »Matoš« u Plavni, koja bez pomoći Zavoda i nekih drugih dobrih ljudi zacijelo ne bi uspjela. I u ovom itekako značajnom području djelovanja kulturnih udruga, ima pomalo upitnosti, apsurda i zanimljivosti. Je li crkveno proštenje manifestacija? Kako udruge koje nemaju likovnu sekciju organiziraju likovne kolonije? Kako se određuju manifestacije po značaju (lokalna, pokrajinska, republička, međunarodna)?

HKUPD »Matoš« će, i pokraj financijskih poteškoća, koncem ovoga mjeseca otvoriti knjižnicu i čitaonicu u kojoj će moći održavati i sastanke i uvježbavati programe, a time će »aktivirati« i četvrto slovo »P« iz predznaka svoga naziva. Jer, bez prosvjetne djelatnosti – čitanja, informiranja, njegovanja materinjeg jezika i istraživanja prošlosti, ova udruga bi se svela na običnu folklornu skupinu. Lokalna i općinska vlast trude se poštovati potrebe institucija svih nacionalnih zajednica i financiraju njihove akcije i programe. Indikativne su riječi predsjednika Općine Bač mr. Tomislava Bogunovića u nedavnom intervjuu za »Hrvatsku riječ«, da nitko »više neće dobivati novac za nerad«! Zato treba zasukati rukave! Ova udruga će, po uzoru na Matoša i Andrića, raditi na očuvanju svoje baštine, ali i na širenju kulture, bez obzira na trenutačnu duhovnu, moralnu i materijalnu situaciju. I u ovim vremenima postoje još uvijek ljudi dobre volje i duše.