Arhiv tekstova

Etno-salaši i etno-kuće su već duže vrijeme popularna odredišta za odmore ili izlete. Brojna su vojvođanska gazdinstva koja se bave i seoskim turizmom, jer slikoviti salaši privlače posjetitelje. Usred plodnih oranica očuvana je tradicionalna arhitektura salaša, a u autentičnim zgradama uređeni su apartmani. Osim mogućnosti odmora u ambijentu salaša, gosti mogu probati tradicionalno pripremljena jela, a za one koji žele uživati u starinama, etno-salaši i kuće posjeduju etnološke zbirke s brojnim eksponatima. Turistička ponuda se proširuje i atraktivnim vožnjama fijakerom ili mogućnošću jahanja ponija, a na nekim gazdinstvima postoje i mini golf staze.

Jedan od idejnih projekata subotičke Hrvatske ekološke udruge »CRO-ECO« je i izgradnja etno-salaša na teritoriju Hrvatskog Majura u okolici Subotice. Član udruge inženjer elektrotehnike Marko Vicko, koji je sudjelovao u osmišljavanju ovog projekta, kaže da se prema idejnom projektu, osim izgradnje salaša, planira i zasnivanje voćnjaka autentičnih voćnih vrsta koje su u izumiranju, kao i zasnivanje šumskog pojasa rijetkih vrsta drveća, te uzgoj ukrasnih i raznih ljekovitih biljaka. Do početka realizacije ovog projekta predstoji velik posao. Prvi je izrada tehničke dokumentacije, a u pripremnoj fazi bit će potrebno i osigurati potrebna financijska sredstva.

 

Oživljavanje Hrvatskog Majura

 

Hrvatski Majur je jedino mjesto koje u Republici Srbiji ima hrvatski predznak. To naselje sve više izumire. Brojni salaši su nestali, kao i željeznička postaja, jer vlak odavno ne prometuje starom pačirskom prugom, a u šipražju je ostalo tek nešto malo cigli od zidova nekadašnje osnovne škole. Zemljana cesta prema naselju Hrvatski Majur, koje je od Subotice udaljeno 7 kilometara, prošle je godine popravljena i poravnata. Inicijativu obnove ceste je pokrenuo Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, a u ovoj stranci rodila se i ideja o otvaranju etno-salaša na Hrvatskom Majuru.

»Sada ekološka udruga nastoji realizirati takvu inicijativu. Etno-salaš otvorio bi perspektivu za razvoj ovoga naselja. Hrvatski Majur postao bi živo mjesto u kojemu se može ostati i opstati. Izgradnja etno-salaša, koji bi opstajao na ekonomskim načelima, omogućila bi mladima da se u ozračju bogate tradicije bolje upoznaju sa svojom tradicijom. Salaš bi trebao imati mogućnost ponude kao turistički objekt, a razvoj gospodarstva odvijao bi se u suglasju s okolišem na ekološkim principima. Uzgajala bi se zdrava hrana, jer je salaš prirodna radionica za proizvodnju zdrave hrane. Tako bi se uz etno i ruralni turizam povezivao i eko turizam. U ovome eko-etnocentru mogle bi se organizirati i škole u prirodi, a za posjetitelje bi uz ponudu domaće, tradicionalne hrane, atraktivna bila i ponuda vožnje fijakerom ili saonicama sa zapregom kada ima snijega. U ponudi bi trebala biti i mogućnost kupovine rukotvorina i suvenira«, kaže Marko Vicko. 

 

U skladu s ekološkim principima

 

Prema idejnom projektu etno-salaša »Hrvatski Majur« postavili bi se pilot postrojenja alternativnih, obnovljivih izvora energije – sunčani kolektori i vjetrenjača, koji bi opskrbljivali objekte etno-salaša električnom energijom, toplom vodom i grijanjem, gdje su izvori energije sunce i vjetar, a kao energent za grijanje navodi se i mogućnost korištenja biomase, slame i kukuruzovine. 

»Cilj je ovoga projekta očuvati graditeljsko naslijeđe i autentičnost načina življenja na salašu u skladu s ekološkim principima.U okviru ovoga projekta planira se i postavljanje etno i prirodoslovne zbirke, odvijanje programa ekološkog obrazovanja, kao i obrazovanje i obuka za proizvodnju organske hrane, te predavanja o adekvatnoj uporabi kemikalija u poljoprivrednoj proizvodnji i sigurnom odlaganju ambalaže. Želimo omogućiti suradnju malih proizvođača i pokušati osnovati jednu malu zadrugu organskih poljodjelaca. Vodit će se računa da se lokalitetom upravlja u skladu s ekološkim propisima. U sklopu projekta, uz zaštitu postojećih i novoosnovanih vodotokova i šumskih pojaseva, planira se zaštita biološke raznovrsnosti na lokalitetu i šire, a bit će veoma važna i sanacija postojećih divljih odlagališta otpada, koji se nalaze uz nekadašnju prugu«, kaže Marko Vicko i ističe, kako će uz stavljanje pod kontrolu divlje flore i faune, prema idejnom projektu, biti organizirano odvoženje smeća, te klasifikacija i reciklaža smeća, kao i kontroliranje načina uništavanja opasnog otpada – pesticidne ambalaže u ataru.