Arhiv tekstova

»Obitelj i škola, kao sastavni segmenti društva, dijele sudbinu svih promjena u vremenu u kojem egzistiraju« ... Ovo je samo jedna od rečenica, pa i argumentiranih tvrdnji, koje sadrži Vaša nova knjiga pod naslovom »Obrazovne potrebe u funkciji razvoja kompetencija za odgovornim roditeljstvom«. Pripremajući ovu knjigu vjerojatno ste se sreli s velikim brojem pitanja i problema za čijim rješenjem vapi i naše društvo. Na što bi, po Vašem mišljenju, osobito trebalo obratiti pozornost u današnje vrijeme, a u svezi je s obrazovanjem i roditeljstvom? 

Ova bi knjiga trebala ukazati na značaj podrške obitelji od strane samog društva. Obitelj u ovom vremenu velikih društvenih promjena ugrožena je u tom smislu što nije pripremljena izdržati sve promjene koje se dešavaju. Urušavaju se osnovne funkcije obitelji, prije svih ekonomska funkcija, zatim reproduktivna – ako mladi po završetku školovanja ne mogu naći posao oni automatski odgađaju zasnivanje obitelji, što dalje vodi u niz problema i, naravno, i prema onom veoma bitnom, a to je problem demografskog rasta... Stoga je cilj ove knjige, a ujedno i moj cilj, društvu ukazati na to koliki je značaj njegove podrške za samu obitelj i ne samo to, nego i koliko to ima preventivno djelovanje u odnosu na sva kasnija ponašanja djeteta vezana uz nasilje, neprihvaćanje i slične probleme s kojima se mi nastojimo izboriti.

 Kao autorica ove knjige i kao roditelj smatrate li da je ugled obitelji narušen i da je društvo prebacilo veliku odgovornost na samu obitelj i da se zato svi problemi, pa i oni s kojima se suočavate i vi u okviru Pokrajinskog tajništva za obrazovanje kroz razne projekte, vezuju isključivo uz obitelj? 

Obitelj ne treba i dalje biti u dijelu socijalne skrbi, u nju treba ulagati i prepoznati je kao investiciju za budućnost društva. Na njoj je prevelik teret, na samim roditeljima je taj teret, jer odgoj nije samo imati lijepe manire, odgoj je jedan veliki rad i trud. Da bi do njega došlo potrebno je da sami budući roditelji budu obrazovani po tom pitanju, da budu spremni na takav korak, a u tome veliku ulogu igra samo obrazovanje roditelja. Obrazovne potrebe roditelja postoje, mi svi volimo svoju djecu i želimo sve najbolje za njih, ali da bi u tome i uspjeli potrebno je da sami roditelji prvenstveno budu upoznati s određenim stvarima. Cilj istraživanja je bio, sukladno različitim kriterijima kao što su: dob djece, sredina u kojima se živi, ili radi li se o potpunim ili nepotpunim obiteljima, pokušati doći do obrazovnih potreba roditelja, kao i saznati – postoje li one i razlikuju li se u skladu sa spomenutim kriterijima? To su sve dobre smjernice i za stručne suradnike kada rade s roditeljima, kao i s mladima koji će vremenom stupiti u brak, jer odgovorno roditeljstvo podrazumijeva pripremu mladih za brak i obitelj. 

Osim toga što ste na sebe preuzeli istraživanje vezano uz obrazovne potrebe roditelja, koje na ovim prostorima nije rađeno do sada, ništa manja uloga Vam ne pripada niti kada je u pitanju formiranje Vijeća za obrazovanje APV? 

Da, prije nepunih mjesec dana formiran je novi saziv Vijeća za obrazovanje i čine ga predstavnici nacionalnih zajednica u Vojvodini, kao i predstavnici svih razina i sustava odgoja i obrazovanja – od predškolskog do visokoškolskog u Vojvodini. Vijeće je prvi put formirano 2001. godine, kada sam također bila članica i taj prvi saziv je inicirao uvođenje hrvatskog jezika u škole u APV. Iako je njegova osnovna funkcija savjetodavna, ono ima i veliku ulogu u razvoju školstva u APV, pogotovu u unapređenju razvoja i obrazovanja nacionalnih zajednica. Jednako tako, Vijeće daje mišljenje o nastavnim planovima, udžbenicima i sredstvima za izvođenje nastave na jezicima nacionalnih zajednica. 

Ono što je zanimljivo kada ste Vi u pitanju, a ujedno i aktualno u posljednje vrijeme, jest i tema banatskog sveučilišta, gdje se izdvajate kao jedan od inicijatora njegovog osnivanja? 

Točno, to je ideja koja postoji odavno, a ponovno je interesatna. Nedavno je održan radni sastanak na kome sam i ja bila nazočna i na kome je dogovoreno da se osnuje radna grupa koja bi konkretizirala prijedloge o mogućim studijskim programima banatskog sveučilišta. Europski standardi zahtijevaju da se sveučilišta osnivaju na teritorijima s 300.000-400.000 stanovnika, a Banat ima puno više, tako da se polako penjemo stubama.

Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, u kome i Vi radite, pokupilo je veliki broj simpatija javnosti nizom projekata koje je podržalo i koje podržava? 

Projekti, koje je tajništvo na čelu s pokrajinskim tajnikom dr. Zoltanom Jegešom podržalo, od vitalne su važnosti za samo društvo i njegove članove i pokušava se na taj način riješiti veliki broj pitanja s kojima se i društvo i tajništvo sreću. Mogu spomenuti neke od projekata, kao što su »Dani informatike u školama Vojvodine«, u okviru koga tajništvo surađuje s CNTI – Centrom za znanost i tehnologiju i prof. dr. Slobodanom Popov. Zatim projekt »Škola bez bola« s ciljem da se animiraju učenici u svim srednjim školama Vojvodine da oni budu ti koji će predložiti kako preventivno raditi na suzbijanju svih oblika nasilja, ne samo vršnjačkog nasilja. Nezaobilazan i veoma značajan je projekt »Škola bez nasilja« u okviru koga tajništvo surađuje s Ministarstvom prosvjete RS i UNICEF-om. To je projekt koji se provodi u osnovnim školama u APV, a sada će se, nakon uspješnih rezultata, nastaviti provoditi i u srednjim školama u Vojvodini. To su samo neki od projekata, a bit će ih još više.