Arhiv tekstova

Odlukom ordinarija Subo-tičke biskupije mons. dr. Ivan Penzeš, biskup subotički, 17. prosinca 2004. godine izdao je dekret kojim je ustanovljeno Bogoslovno sjemenište Subotičke biskupije. Dekret glasi »Nakon dramatičnih i teških društvenih političkih promjena na teritoriju jugoistočnog Balkana, Subotička biskupija, kao najbrojnija katolička biskupija u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, našla se pred novim i velikim zadacima odgoja vlastitog klera. Imajući u vidu sve novonastale okolnosti i potrebe Crkve koja mi je povjerena, kao biskupu Subotičke biskupije, a u sukladnosti s kanonima 237. članak 1. i 242. članak 1. Zakonika kanonskoga prava, nakon što sam saslušao mišljenje Zbora biskupijskih savjetnika, članove Svećeničkoga vijeća Subotičke biskupije i uskladio s dokumentima Apostolske stolice i Kongregacije za sjemenište i katolički odgoj, donosim ovaj dekret, kojim osnivam katoličko Bogoslovno sjemenište Subotičke biskupije sa sjedištem u biskupskom Gradu Subotici. Na slavu Božju i na dobro Crkve subotičke ovaj odgojni zavod stavljam pod zaštitu svetog Augustina, biskupa i crkvenog naučitelja. Stoga će Bogoslovno sjemenište nositi naziv, ‚Augustinianum‘.«

S obzirom da ova nova ustanova, bitna za život i napredak biskupije, nije imala svoju zgradu, odlučeno je izgraditi prikladnu zgradu, koja bi bila namijenjena odgoju budućih svećenika.  Po dekretu, kojeg je izdao mons. Penzeš, započelo se s prikupljanjem potrebne dokumentacije, koja je, pomognuta ljudima dobre volje, prikupljena, te je biskupu predana 23. prosinca 2005. godine. Zgrada Bogoslovnog sjemeništa je izgrađena i krajem ovoga mjeseca očekuje nas svečano otvorenje. O značaju, smislu i potrebama ove bogoslovije razgovarali smo s mons. dr. Andrijom Kopilovićem, prorektorom Teološkog katoličkog instituta. 

 

bogoslovija u 

dijaspori

 

»Nakon razlaza republika bivše Jugoslavije mi smo ostali unutar jedne kršćanske zajednice, gdje je većina unutar Srpske pravoslavne crkve. Katolička crkva se našla u velikoj dijaspori, te u cijeloj Srbiji katolici čine samo 5 posto stanovništva. Naši studenti ponajprije za svećeničku službu, ali i za ostale crkvene službe, bili su prisiljeni studirati u svojim matičnim domovinama. Mađari su obično išli u Mađarsku, hrvati u Hrvatsku, slovaci u Slovačku, a neki i u Rim.

Po završetku studija oni se vraćaju u svoje biskupije, ali su, nažalost, izmješteni iz područja, iz svojih biskupija i okružja u kojem žive. Svima je poznato da školovanje traje najmanje 6 godina te oni donose pastoralna iskustva iz zajednica u kojima su živjeli. Kada se vrate, ne samo da ne poznaju dovoljno situaciju u kojoj su, nego se ni oni međusobno ne poznaju dovoljno. Jako je važno da je kler jedan, da se poznaju, da surađuju, da su zajednica. Bez jednog Prezbiterija, nema jedne Crkve« rekao je mons. Kopilović

Razloga za građenje bogoslovije ima više, no jedan od njih je svakako i taj da naši kandidati za crkvene službe studiraju jedan veći dio studija ovdje. No, kako je pojasnio mons. Kopilović, to nikako ne znači prekid s matičnim zemljama. Zamisao je da prvi dio studija bude ovdje, zajedno u Subotici, a nakon toga da svatko ode na specijalizaciju u svoju matičnu zemlju, kako bi ponijeli  identitet svog naroda. Dakle, ovdje bi imali srednju školu i fakultet, dok bi postdiplomski studij imali u matičnoj domovini. 

 

institucija za odgoj

 

Crkveni propisi ne dozvoljavaju teološko učilište samo za laike. Dakle, teološki fakultet, koji je prema riječima mons. Kopilovića sljedeći korak, može postojati samo tamo gdje postoji bogoslovno sjemenište, a to je kuća, institucija u kojoj se vrši odgoj. Teološki fakultet je namijenjen svima, kako bogoslovima tako i laicima, vjernicima, pa i nevjernicima, koje zanima teologija kao znanost. 

»Korak prema tome da uopće možemo pomišljati na visoko učilište – teološki fakultet, jest upravo bogoslovija. 

Iako je Katolička crkva ovdje u dijaspori, ona je ipak svjetska crkva, univerzalna i ima potrebe za učilištem s kojim bi postala adekvatan dijaloški partner za ostale crkve. Teološki fakultet je nužna potreba, dok je kao znanstvena institucija vrlo bitan za život Katoličke crkve, autentičan doprinos ovom svijetu, regiji i državi gdje jest. Do sada nismo imali adekvatan prostor, tu se misli na cijelu Biskupsku konferenciju, a to je i za naše pastoralne susrete i za permanentno školovanje jednostavno potrebno. Katehetski institut radi već više od 10 godina, on je izučio i postavio sve katehete u svoju službu, kojih nije malo u Subotičkoj biskupiji, kao i u drugim biskupijama, u Banatu i Srijemu. Radi se o kadru koji je već pokazao opravdanost svoga postojanja. I u teologiji se događaju pomaci, potrebne su razmjene iskustava, susreti, duhovne vježbe, radionice, razgovori... Bogoslovija, kao institucija, nije samo za odgoj svećenika, nego danas Crkva ima službe kao što je trajni đakonat. Kod nas ima 10 đakona, to su ljudi koji su oženjeni, dakle u braku, i oni su u svetom redu đakoni, te se samim time nalaze u hijerarhiji Crkve. Ujedno, oni su i službenici oltara i zajednice. Na ovaj način je i njima omogućeno školovanje i permanentno obrazovanje. Ovo je bila ideja vodilja već kod Teološkog katehetskog instituta, jer je zahvaljujući ovom institutu i vjeronauk mogao ući u škole«, pojasnio je mons. Kopilović. 

Katoličko učilište u 

Subotici

 

O tome gdje graditi bogosloviju, odlučivala je i Biskupska konferencija. Iako je sjedište Metropolije u Beogradu, ipak je, po riječima sugovornika, potrebno da se bogoslovija i sam fakultet grade u većim dijelom katoličkom gradu. Stoga je Subotica izabrana kao odgovarajući grad. Subotica je s obzirom na kadar, dakle profesorski kadar za budućnost, osigurala dovoljni broj svećenika s akademskim titulama, koji imaju magisterij ili sve više njih – doktorat. 

Za zaštitnika bogoslovije izabran je sv. Augustin, koji je bio jedan od najvećih naučitelja i pisaca u Crkvi. 

»Vrlo je važno da su biskupi odabrali Suboticu, tu je svakako veliku ulogu imao mons. Ivan Penzeš, koji je i sam želio da to tako bude. No, ipak moram dati veliko priznanje nadbiskupu mons. Stanisalavu Hočevaru, kao i svim biskupima Međunarodne biskupske konferencije, koji su podržali ovu ideju i projekt. Oni su ujedno odvajali i sredstva za izgradnju bogoslovije. Jasno da ta sredstva nisu dovoljna, ali su bitna. Također moram reći kako je Republika Srbije izdvojila velika sredstva za izgradnju bogoslovije, kao i AP Vojvodina, te druge biskupije iz inozemstva. Po mom mišljenju, ova će godina ući u povijest Subotice kao grada i povijest ove regije, jer jedno teološko učilište se nakon dugog niza stoljeća obnavlja. Ne smijemo zaboraviti da je jedno učilište postojalo u Baču, kada su oci franjevci imali svoju Filozofiju, još u srednjem vijeku. Crkveni zakoni govore kako je biskupovo najvažnije poslanje brinuti se baš o takvim institucijama, sjemeništu i bogosloviji. Za studij i formaciju svih crkvenih službi. Poznato je svugdje u svijetu da katolička učilišta, pogotovo teološki fakulteti, nisu labave škole, nego stabilne, i veliki doprinos duhovnosti. U toj pobožnoj želji mi molimo blagoslov od Boga da ova institucija zaživi, te opravda sredstva«, rekao je mons. Andrija Kopilović.  

Subotička biskupija u prosjeku ima oko 30 bogoslova, te se još priključuju bogoslovi iz drugih biskupija. Teološki fakultet, koji je u planu za dvije godine, bit će u drugoj zgradi i otvoren za šire potrebe. Od jeseni u zgradi bogoslovije će započeti predavanja Teološkog katoličkog instituta, razni susreti, seminari, radionice, sve dok se ne otvori fakultet, a tada će u toj zgradi boraviti budući svećenici.