Arhiv tekstova

Evidentno je kako ne postoji državna strategija vezana uz budućnost i perspektivu manjinskih medija, i to strategija koja bi podrazumijevala postojanje institucionalnih mehanizama uz pomoć kojih bi se osigurala financijska podrška ostvarivanju prava na informiranje na materinjem jeziku,  istaknula je novinarka Zsuzsana Szerencses na okruglom stolu, održanom u Novom Sadu 9. lipnja, na temu »Informiranje na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini i deetatizacija«. »Godinu i pol nakon obustave procesa privatizacije na tom planu se ništa nije dogodilo, svjedoci smo kako su tome pridonijeli stavovi pripadnika političke i elite na vlasti, a i sama ekonomska kriza, koja se sve više koristi kao argument da se završetak tog procesa još više odloži, tako da u ovom trenutku imamo tu velik problem. Mediji funkcioniraju u neravnopravnim uvjetima, situacija je potpuno shizoidna. Smatram kako ne postoji i politička volja da se proces završi, a posebno što ne postoji ozbiljna strategija sa svim mehanizmima koji bi značili odgovarajući ambijent koji će jamčiti opstanak manjinskih programa«, izjavila je Szerencses. 

Šef novosadskog ureda Hel-sinškog odbora za ljudska prava Pavel Domonji, složio se sa stavom da ne postoji promišljena manjinska politika u Srbiji, sama situacija u državi čije pozitivno zakonodavstvo sadrži međusobno isključive odredbe govori sama za sebe, ali po njegovu mišljenju ne treba svu odgovornost staviti u ruke države nego i onih koji se bave informiranjem. 

Deetatizacija i privatizacija medija je nužan proces, smatra pomoćnik pokrajinske tajnice za informacije Kalman Kuntić, jer je to preduvjet slobode informiranja, ali je upozorio da država mora intervenirati kroz pomoć programima na manjinskim jezicima, jer po prirodi stvari oni nisu isplativi ili dovoljno isplativi te ne mogu biti potpuno samoodrživi. Kuntić je rekao kako se nitko ne protivi privatizaciji medija i da je pokrajinska vlada krajem 2007. godine zatražila privremenu suspenziju privatizacije kako bi se spasili programi na manjinskim jezicima. Tada je uslijedila zlouporaba obustavljanja privatizacije, pa su neki mediji u Srbiji preko noći uvodili manjinske jezike, nakon čega je obustavljena i njihova privatizacija.

Na pitanje kakvo je njegovo mišljenje o pozitivnim i negativnim učincima samog postupka privatizacije, Kuntić je odgovorio kako su pozitivni efekti »manji utjecaj države na medije kao i oslanjanje svakog medija na svoje komercijalne sposobnosti«, ali »kada se radi o manjinskim medijima to je teško postići«. Kuntić je dodao kako to ne znači da manjinski mediji trebaju biti zadovoljni onim što imaju, moraju raditi na svom marketinškom profiliranju koliko je to moguće, ali se moguće negativne posljedice »mogu vezati za situaciju da privatizacija bude samo fingirana, da dođe do privatizacije manjinskih medija pa da nacionalno vijeće praktički delegira neku osobu, čime praktički ne bismo dobili ništa. Još gora stvar je tajkunizacija manjinskih medija. To su sve opasnosti s kojima se sreću manjinski mediji, a naročito oni malih manjina koje teško mogu postići da budu komercijalno isplativi«.

Okrugli stol na ovu temu već je treći put organiziralo Nezavisno društvo novinara Vojvodine  uz potporu Fonda za otvoreno društvo. Predsjednik NDNV-a Dinko Gruhonjić zastupa stav da mediji ne trebaju ostati pod okriljem države, jer se »pokazalo da je država uvjerljivo najgori vlasnik medija. Imali smo se prilike u to uvjeriti kroz dugo razdoblje socijalizma, mogao bih nabrojati gomilu argumenata, ali jednostavno država i objektivno novinarstvo neka su vrsta suparnika pa je samim tim nekako neprirodno da država bude vlasnik medija. Sam proces privatizacije koji je zaustavljen i obećano je da će se donijeti strategija za privatizaciju, ostao je na toj razini, samo obećanje, pa je to još jedan argument u smjeru da je tada privatizacija bila obustavljena zbog političkih razloga. Sve su to politikantske priče koje odgovaraju političkoj eliti i ono što možemo i što ćemo raditi jest da ponavljamo neprestano tu priču i kad se čini uzaludnim«, kazao je Gruhonjić za HR.