Arhiv tekstova

Dr. Jovan Komšić o Statutu Vojvodine

Kašnjenje je neoprostivo dugo

 

Vezivanje pitanja prenosa ustavnih ovlasti Vojvodini i potvrde pokrajinskog statuta za najavljeni proces regionalizacije bilo bi nedopustivo s legalističkog aspekta, ali i politički pogubno za aktere vlasti, upozorio je politički analitičar dr. Jovan Komšić. I to, kako je rekao, prvenstveno za Demokratsku stranku, jer bi time bila dovedena u pitanje njena proeuropska orijentacija. 

On je za »Dnevnik« kazao kako zbog toga ne vjeruje da ponovljena poruka predsjednika Srbije i lidera demokrata Borisa Tadića da »pitanje zakona o ovlastima i Statuta Vojvodine treba biti riješeno tako što će biti smješteno u ideju regionalizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja Srbije« znači i najavu daljnjeg odlaganja primjene važećeg Ustava, kada je riječ o pokrajinskoj autonomiji.

»Ako bi DS dozvolio da se usvajanje statuta zagubi u maglovitoj priči o regionalizaciji, ta stranka bi izgubila ne samo podršku proeuropski opredijeljene Vojvodine, već bi ostavila prostor za jačanje drugačijih političkih strategija, koje zagovaraju druge stranke«, ocijenio je Komšić.

Prema njegovim riječima, ideje unitarne etničke države i simetrične regionalizacije nisu bile dio politike DS-a, već Demokratske tranke Srbije, strategiju osporavanja Vojvodine baštini Srpska radikalna stranka, dok Srpska napredna stranka dozvoljava samo fasadnu autonomiju.

Kako prenosi »Dnevnik« Komšićevo je mišljenje da bi odlaganje vojvođanskog statuta unedogled bilo »opasna obmana javnosti i podcjenjivanje zrelosti i sposobnosti Vojvođana da artikuliraju svoje političke interese, ali i obmana svih proeuropski opredijeljenih političkih struktura iz cijele Srbije«.

On kaže da je inicijativa za početak procesa regionalizacije, koju je pokrenuo Tadić, pozitivna i da je treba podržati, ali smatra da nije moguće vezivanje Statuta APV za taj proces, koji će se, prema riječima samog predsjednika, realizirati u dvije faze, od kojih će prva biti završena do 2013., a druga do 2020. godine.

Sugovornik »Dnevnika« je ukazao i na to da je i dosadašnje kašnjenje s prijenosom ustavnih ovlasti AP Vojvodini »neoprostivo dugo«, te da bi svako dalje odlaganje tog pitanja bilo vrlo loša politička odluka u kontekstu približavanja Srbije standardima EU. Komšić, koji je i član ekspertskog tima novoformiranog Nacionalnog savjeta za decentralizaciju, koji treba definirati političku strategiju tog procesa, kaže kako odluka Vlade da formira to tijelo ipak predstavlja znak kako postoji spremnost da se ozbiljnije pristupi tom poslu.

 

 

Završena rasprava o Prijedlogu zakona o regionalnom razvoju

Podjela zemlje na sedam 

statističkih regija

 

Skupština Srbije je u utorak završila raspravu o Prijedlogu zakona o regionalnom razvoju koji predviđa podjelu zemlje na sedam statističkih regija i koji bi trebao omogućiti pravedniju raspodjelu sredstava za gospodarski razvoj.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić rekao je, obrazlažući zakon, kako su njime predviđeni kriteriji za razvrstavanje općina i regija po razvijenosti, kao i uvođenje klasifikacije jedinica lokalne samouprave po razvijenosti i uređivanje raspodjele sredstava.

Regije će se po razvijenosti razvrstavati u dvije skupine, na one iznad 75 posto republičkog prosjeka bruto društvenog proizvoda po stanovniku i one ispod tog postotka, a jedinice lokalne samouprave će se po razvijenosti razvrstavati u četiri skupine.

Statističke regije na koje će biti podijeljena zemlja su: Vojvodina, Beograd, Zapadna, Istočna, Južna, Centralna Srbija i Kosovo i Metohija.

Zastupnici Liberalno demokratske partije (LDP), Demokratske stranke Srbije (DSS) i Nove Srbije (NS) najavili su kako neće podržati predloženi zakon o regionalnom razvoju jer smatraju da neće dovesti do suštinske decentralizacije Srbije.

Srpska radikalna stranka (SRS) i Srpska napredna stranka (SNS) također su se usprotivile Vladinom prijedlogu zakona.

Radikali su naveli kako taj zakon predstavlja uvod u ustavne promjene i da je njegov pravi smisao podijeliti Srbiju na regije od kojih će »svatko vući na svoju stranu«. Zastupnici SRS-a su također  iznijeli primjedbe da se tim zakonom povećava državna adminstracija.

 

Rasprava u Malom Iđošu

I o manjinama u Zakonu o kulturi

 

Uoči tradicionalne smotre glazbe i folklora Mađara u Vojvodini »Durindo« i »Gyöngyösbokreta«, koji se održava u Malom Iđošu u subotu i nedjelju, u ovom mjestu u petak 6. lipnja održana je rasprava o Prijedlogu zakona o kulturi uz sudjelovanje mjerodavnih odbora Nacionalnog vijeća Mađara u Vojvodini i eminentnih predstavnika kulturnog života Mađara.

Kako je predsjednik Nacionalnog vijeća  László Józsa naglasio, problem je što je prijedlog zakona formuliran na temelju ranijeg zakona u kojem se samo na jednom mjestu spominje pojam nacionalne manjine i Vojvodine. Zastupnik u republičkom parlamentu Balint Pásztor  je upoznao nazočne s primjedbama na zakonski tekst, i naglasio potrebu da u novom tijelu, u Republičkom vijeću za kulturu budu bar četiri predstavnika manjinskih zajednica. S druge strane, prednost novog zakona bit će preglednost i predvidljivost natječaja i dodjele sredstava.

Sudionici savjetovanja su istaknuli potrebu veće samostalnosti institucija uz potporu nacionalnih vijeća 

Č. M.

 

Incident u Lovćencu

Pretučen vijećnik 

Crnogorske stranke

 

»U subotu oko 15 sati u centru Lovćenca vijećnik Crnogorske partije u Skupštini Općine Mali Iđoš Milo Milojko brutalno je napadnut od strane dvojice napadača, koji su ga presreli crnim džipom NS registracije. Jedan od napadača je Milutin Pejović, sin Milorada Pejovića, predsjednika Općinskog odbora Demokratske stranke u Malom Iđošu, koji je ujedno i tajnik mjesne zajednice u Lovćencu.  Milo Milojko je spašen od težih posljedica intervencijom očevidaca događaja i brzim dolaskom pripadnika MUP-a na mjesto smišljenog i zločinačkog napada. U ime građana višenacionalne Općine Mali Iđoš od predstavnika MUP-a tražimo zaštitu i poduzimanje mjera za sprečavanje ovakvih i sličnih nemilih događaja, a od zvaniènika DS-a tražimo da se izjasne da li stoje iza ovakvog ponašanja pojedinih svojih lokanih čelnika«, navodi se, meðu ostalim, u priopćenju za javnost odborničke grupe Mađarske koalicije i Crnogorske partije iz Malog Iđoša.