05.06.2009
Očistimo Srbiju – očistimo Suboticu
Svjetski dan zaštite životnog okoliša 5. lipnja ustanovila je Glavna skupština UN-a, na prijedlog tadašnjeg jugoslavenskog izaslanstva, na prvoj svjetskoj konferenciji posvećenoj zaštiti životnog okoliša u Stockholmu 1972. godine. U protekle 32 godine preko 100 različitih zema-lja obilježava ovaj dan raznim ekološkim akcijama. Danas, ako bismo bacili pogled iza sebe, u protekla tri desetljeća čovjek se suočavao s različitim prirodnim i ekološkim katastrofama, koje su kulminirale u proteklih nekoliko godina. Velike suše, poplave, požari, tsunamiji, po mišljenju mnogih stručnjaka znače posljednji »apel« prirode da je prestanemo uništavati i »prljati«.
Očistimo Srbiju
Ministar životnog okoliša i prostornog planiranja Oliver Dulić, prilikom posjeta Subotici, u okviru akcije »Očistimo Srbiju« rekao je kako će ubuduće građevinske tvrtke morati dokazati da su šutu i drugi građevinski otpad odnijeli na deponij, a ne da su ga bacili negdje pokraj ceste. Ministarstvo je za akciju »Očistimo Srbiju« u Subotici izdvojilo 5 milijuna dinara, a lokalna samouprava 1,5 milijuna dinara. U sklopu akcije bit će očišćena 22 divlja deponija, a realizirat će je radnici JKP »Čistoća i zelenilo«. Ministar Dulić je prilikom obilaska deponija u Subotici istaknuo kako stanovnici najsjevernijeg grada u zemlji imaju visoko razvijenu ekološku svijest. Problem je, kao i u drugim mjestima u Srbiji, kako čistoću održati. Zbog toga će biti uveden video-nadzor, kazne će biti mnogo strožije i kontrolirane od strane komunalne policije. Strožije kazne i rigorozna kontrola komunalne policije trebale bi uvesti red u oblasti otpada.«
Dulić je istaknuo kako bi se od sljedeće godine oko 50 posto ukupne količine otpada trebalo reciklirati.
»Ja sam i ranije rekao da će, ukoliko ove godine očistimo 20 posto smeća, to biti veliki uspjeh. Druga faza akcije je edukacija građana. Mi smo donijeli set od 16 zakona iz područja životnog okoliša i potrebno je još usvojiti 180 podzakonskih akata i pravilnika«, objašnjava Dulić.
Nije zagađenje, nego
kisik
Nakon obilaska deponija, ministar Dulić je obišao i jezero Palić, u kome je proteklog tjedna uginulo 11 tona ribe. Republička inspekcija za zaštitu životnog okoliša utvrdila je kako je na jezeru Palić najviše uginulo srebrnog karasa težine od 20 do 500 grama, bradavičarki i uklija, navodi se u priopćenju Ministarstva zaštite životnog okoliša i prostornog planiranja.
Do pomora ribe došlo je samo u sektoru 4 i to oko istočne i zapadne obale. Republički hidrometeorološki zavod Srbije uzeo je uzorke vode za analizu, a po zahtjevu korisnika Javnog poduzeća Park prirode Palić-Ludaš uzorke je uzeo i Zavod za javno zdravlje iz Subotice. Ranije analize vode jezera Palić ukazuju kako je ona opterećena velikom količinom fosfora i dušika i da zbog toga dolazi do intenzivnog razvoja algi i fitoplanktona, pa zatim i velike količine zooplanktona, što uzrokuje visoku biološku potrošnju kisika. Navedeni procesi dovode do velikih dnevnih kolebanja rastvorenog kisika, pojave amonijaka i sumporovodika koji su toksični za riblji fond.
»Razlog uginuća ribe u jezeru Palić tijekom prošlog tjedna nije zagađenje jezera, nego splet negativnih bioloških meteoroloških uvjeta koji su izazvali nedostatak kisika u jezeru, zbog čega je došlo do uginuća ribe. Svi znamo kako je jezero dodatno opterećeno otpadnim vodama koje se puštaju u njega i novi uređaj za otpadne vode proradit će tek za dva mjeseca. Posljednjih godina jezero je zanemarivano od strane Grada i stalno se truje ispuštanjem kanalizacije u njega. Stari uređaj iz otpadnih voda ne može pročistiti fosfor, dušik i soli koje pospješuju rast jednostaničnih algi. Zbog toga je došlo do uginuća ribe«, istaknuo je Dulić.
Lokalna bi samouprava trebala što prije usvojiti metodu kojom bi se saniralo jezero. Ministarstvo za životni okoliš i prostorno planiranje izdvojilo je oko 5 milijuna dinara za izradu programa sanacije jezera Palić i posao ana-lize jezera, mulja i živog svijeta povjeren je institutu »Jaroslav Černi«. Studija će pokazati koja je metoda najpovoljnija za sanaciju jezera. Ministarstvo je preuzelo na sebe pronaći financijere za sanaciju jezera, ali Grad treba što hitnije odrediti po kojoj će se metodi izmuljavati jezero.