Arhiv tekstova
U susret novoj domovini
Epidemije, glad, promjene klime, tj. nagla zahladnjenja (od kojih se smrzavao Dunav i tako gubio ulogu prirodnoga obrambenog sustava) te hunske provale nagnale su narode sa sjevera da potraže put do Sredozemlja – obećane zemlje. Prije dolaska Hrvata u Rimsko Carstvo provaljivali su mnogi narodi i plemena, koja su pustošenjem slabila Carstvo. Područjem današnje Hrvatske prolazila su od 4. do 6. stoljeća ratnička plemena Zapadnih Gota, Huna, Istočnih Gota, Gepida i Langobarda. U to je doba područjem Ilirika zavladao Bizant. Njemu je sa sjevera zaprijetio nov snažan neprijatelj: savez Avara i Slavena.
PAD SIRMIJA, SALONE I EPIDAURA: Slabi Bizant nije mogao spriječiti prodore Avara i Slavena. Zbog stalnih provala jedan za drugim opustjeli su gradovi nekadašnjih rimskih pokrajina Panonije i Dalmacije. Prvi je 582. godine pao veliki panonski grad Sirmij, a među posljednjima, oko 614. godine, pali su jadranski gradovi Salona i Epidaur. Bježeći iz porušenih gradova, stanovnici Salone sklonili su se na otoke i u utvrđenu Dioklecijanovu palaču, a stanovnici Epidaura na obližnju morsku hrid. Tu su utemeljili današnji Split i Dubrovnik. Samo su dobro utvrđeni gradovi poput Zadra i Trogira i gradovi na otocima (npr. Krk, Rab, Hvar) ostali sačuvani nakon seobe naroda. Ti su gradovi ujedno bili i sav preostali bizantski posjed na istočnoj obali Jadrana.
PETERO BRAĆE I DVIJE SESTRE: Avarsko-slavenska vojska ugrozila je i sam glavni grad Bizanta – Carigrad. U to je doba u njemu vladao car Heraklije, koji se još morao boriti protiv Perzijanaca na istoku. Stoga je, prema jednoj od priča bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz djela »O upravljanju carstvom«, morao potražiti saveznika kako bi spasio Carstvo, pa je pozvao Hrvate da mu pomognu. Oni su se odazvali, pa se tako dio Hrvata iz pradomovine (na području današnje Poljske) uputio na jug u 7. stoljeću. Predaja kaže da ih je vodilo petero braće te dvije sestre.
HRVATI I KARLO VELIKI: Neki povjesničari smatraju pak da je Hrvate u novu domovinu preselio Karlo Veliki tek oko 800. godine. Iako oslabljeni zbog čestih poraza od bizantske vojske, Avari su napali Bavarsku, koja je već bila u posjedu Franaka i počeo je dugogodišnji rat između Avara i Karla Velikog. Karlo Veliki, odnosno njegove specijalne postrojbe, upale su početkom 9. stoljeća u središte Avarskoga Kaganata i srušile avarsku državu. Moguće je da su Hrvati, koji su u odlučnom trenutku promijenili stranu i stali uz vojsku Karla Velikog, proveli elitne postrojbe do hringa. Za uzvrat je Karlo Veliki nagradio Hrvate, dodijelivši im posjede na jadranskoj obali, kako bi kao njegovi federati neprestano zastrašivali stanovnike bizantskih gradova.
