05.06.2009
»Vojvođanskim Hrvatima ne treba samo novac već i ohrabrenje«
Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Đurđa Adlešič dvodnevni je posjet Srbiji započela u nedjelju, 31. svibnja, susretom s predstavnicima hrvatske manjine u Petrovaradinu, kojima je prenijela riješenost njihove matične države da im pomogne u očuvanju nacionalnog identiteta.
»Stekla sam dojam da su njihovi problemi dosta ozbiljni i o njima u Hrvatskoj ne znamo dovoljno. Nije točno, zaključila sam također, da je uvijek svugdje potrebna samo materijalna pomoć, već i jasna poruka da je matična domovina uz njih«, navela je Đurđa Adlešič govoreći o dojmovima sa susreta s predstavnicima vojvođanskih Hrvata.
Uz osvrtanje na povijest i brojnost Hrvata na ovim prostorima, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat istaknuo je kako problem uskraćivanja stipendija studentima iz Vojvodine, na školovanju u Hrvatskoj, drži najalarmantnijim. Ukazao je na zaključke mjerodavnih tijela u Hrvatskoj da se stipendija za školovanje osigura samo za dvoje studenata, od ukupno trinaest upisanih i prijavljenih za tu pomoć.
Horvat je rekao kako HNV smatra da je obrazovanje na hrvatskom jeziku ključno za opstanak i očuvanje identiteta Hrvata u Srbiji i u tom je kontekstu istaknuo da se nastava odvija sedam godina, ali samo u Subotici i okolici. Dodao je kako uz druge, manje problema ima s korištenjem udžbenika iz Hrvatske.
Kao i Branko Horvat, i predsjednik DSHV-a Petar Kuntić ukazao je na problem takozvanog bunjevačkog pitanja, koje, po njihovom mišljenju, mora biti vrlo brzo riješeno.
Kuntić je ukazao i da hrvatska manjina nikako ne uspijeva izboriti pravo na izravan zastupnički mandat, što je pravo koje su Srbi u Hrvatskoj odavno ostvarili.
»Mislim da smo otvorili dosta tema i da bi trebalo otpočeti s njihovim rješavanjem. Da vidimo što je moguće odmah riješiti, a što za godinu ili dvije. Posebno je važno što će vrlo skoro biti održan treći sastanak Međudržavnoga povjerenstva za praćenje provedbe Sporazuma o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina u Srbiji i Hrvatskoj, gdje bi sve otvorene teme trebalo staviti na stol. Ako mi već sedam godina govorimo o izravnim mandatima u Skupštini Srbije – a s druge strane se stalno ističe kako je to u Srbiji nemoguće – onda o tome možemo govoriti još sedam godina i to neće biti riješeno. Konačno treba reći – je li moguće ili ne?
Ništa nije manje važna naša razmjerna zastupljenost u institucijama države – sud, policija, carina, pošta, vojska. Tu se nije puno toga promijenilo, iako je to vrlo brzo rješivo.«
Đurđu je Adlešič o dostignućima i problemima hrvatske manjine, kada je u pitanju suradnja s pokrajinskim institucijama, upoznao zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine Mato Groznica. Istaknuo je kako je financijska potpora Pokrajine, prije svega profesionalnim institucijama, redovita, što nije slučaj s dotacijama iz Republike, koja financira samo Hrvatsko nacionalno vijeće i po koji medijski projekt.
Ravnatelj NIU »Hrvatska riječ« Ivan Karan posjet potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske iskoristio je kako bi joj ukazao na probleme hrvatske manjine da ostvari pravo na informiranje putem elektroničkih medija. Poručio je da od matične domovine očekuje konkretnu pomoć za opremanje radijske i televizijske redakcije, koja bi pripremala emisije na hrvatskom jeziku i distribuirala ih putem lokalnih i regionalnih radio i televizijskih postaja u Vojvodini.
Opipljivu, financijsku pomoć zatražio je i predsjednik HKPD-a »Jelačić« Josip Pokas ističući, kako se broj njihovih manifestacija zbog nedostatka novca sve više smanjuje. Pa ipak, rekao je, potpuni prekid aktivnosti na dolazi u obzir.
Istaknuvši kako je ugodno iznenađena aktivnošću hrvatske manjine u Vojvodini, Đurđa Adlešič je rekla kako ne može obećati ispunjenje svih zahtjeva, ali da ih je zabilježila i da će o njima razgovarati s ostalim članovima Vlade po povratku u Zagreb.
Posjet Petrovaradinu potpredsjednica Vlade RH iskoristila je kako bi u pratnji domaćina, srijemskog biskupa mons. Đure Gašparovića i predstavnika hrvatske manjine, pogledala rodnu kuću Josipa bana Jelačića.
Poslije susreta s predstavnicima hrvatske manjine Đurđa Adlešič otišla je na predstavu »Kandid ili optimizam« igranu u sklopu 54. Sterijinog pozorja u Novom Sadu.