Arhiv tekstova

JOGA je učenje obavijeno velom daleke prošlosti. To je sustav pradavnih duhovnih i tjelesnih vježbi podrijetlom iz Indije. Prvi dokazi o njenom postojanju nalaze se u arheološkim iskopinama drevnih gradova na teritoriju današnjeg Pakistana, a čija se starost procjenjuje i na oko 4500 godina. Prvi pisani tekst posvećen jogi je Joga sutre ili Izreke o Jogi. Napisao ga je ili sakupio mudrac Patanđali prije 2500 godina, postavivši tako temelje jogističke discipline i principa njenog vježbanja. 

Joga pripada skupini tradicionalnih načina liječenja, tradicionalne medicine, koja obuhvaća prije svega psihosomatsko liječenje. Ovaj krovni pojam pokriva aktivnosti i načine liječenja koji se usredotočuju na međusobni odnos duha i tijela. Cilj ovog, pa i drugih oblika psihosomatskog liječenja, u koje spada i meditacija, jest da se usmjeri na određene poremećaje i da se potiče opće zdravlje kombiniranjem mentalnog i fizičkog pristupa. Tako joga obuhvaća i tjelesne kretnje i meditativno stanje duha te može poslužiti dvostrukoj svrsi unapređivanja nečijeg tjelesnog stanja i suzbijanja emocionalnih problema. Joga, kao sredstvo prosvjetljenja, veoma je bitna za hinduizam, budizam i džainizam. Iako je nastala kao praktična duhovna disciplina namijenjena samo realizaciji, zbog čega je u koliziji s kršćanstvom, na Zapadu se ona prvenstveno koristi kao preventivna, terapeutska, antistresna metoda vježbanja.

Tako su na Zapadu rađena i prava klinička ispitivanja, koja su potvrdila korisne profilaktičke i terapeutske strane joge. 

Navodi se kako joga oslobađa od stresa, jer se putem relaksacije smanjuje razina hormona stresa – kortizola, i tako nestaju fizičke posljedice stresa koji se nataložio u tijelu. 

Joga uči pravilnom disanju i tako lagano i duboko disanje pospješuje vitalnost i funkciju pluća i olakšava opuštanje glatkih mišića. 

Također, smatra se da ona daje gipkost tijelu, utječe na veću pokretljivost, usklađenost pokreta i tako smanjuje bolove u zglobovima. 

Joga položaji – asane, aktiviraju svaki mišić i tako jačaju cijelo tijelo. Tako smanjuju mišićnu napetost i povećavaju relativnu mišićnu snagu.

Joga regulira tjelesnu težinu, jer se tijekom vježbi brže sagorijeva višak masti, a ona sama po sebi potiče na zdrav način prehrane, pomaže u stvaranju zdravih navika i samopouzdanja. 

Smatra se da ona pospješuje cirkulaciju i pomaže kod bolesti srca i krvožilnog sustava, jer se lakim vježbama povećava razina kisika u stanicama, poboljšava cirkulacija u cijelom tijelu i dolazi do smanjenja broja otkucaja srca. 

Joga ima utjecaja i na lokomotorni sustav time što utječe na bolje držanje tijela, popravlja i ispravlja nepravilno držanje dok se stoji, hoda, sjedi. Navodi se kako joga još i omogućava bolju koordinaciju i brzinu reakcija te da pospješuje memoriju.

Slično kao kod joge, MEDITACIJA uključuje niz različitih azijskih i zapadnih iskustava. Osnovne karakteristike meditativnih vježbi su sjedenje i mirovanje u tišini, često zatvorenih očiju uz izvođenje mentalnih vježbi, koje bi trebale opustiti tijelo i izoštriti koncentraciju. 

Još jedan sličan segment alternativne medicine je i AYURVEDSKA medicina, koja predstavlja sustav dijagnosticiranja i liječenja koji se primjenjuje u Indiji već više od 5000 godina. Ayurveda drži kako sve bolesti u organizmu nastaju zbog stresova u svijesti pojedinca, stresovi vode nezdravim načinima života i tako izazivaju ciklus lošeg zdravlja. Praktičari ayurvedske medicine propisuju različite precizne položaje tijela, zajedno s vježbama disanja i meditacijskim tehnikama, koje potječu od joge. Osim toga, oni se služe i ljekovitim biljem, masažom uljima i određenim načinom prehrane.