Arhiv tekstova

Potreba za razvojem ukupne bibliografske prakse u vojvođanskih Hrvata postoji i krajnje je vrijeme da se pristupi izradi kritički utemeljene opće, nacionalne i regionalno kriterijski određene bibliografije, istaknuto je na drugom po redu znanstvenom kolokviju održanom u utorak 26. svibnja, na temu »Bibliografije i bibliografska praksa u vojvođanskih Hrvata – povijesno iskustvo i izazovi budućnosti«.

»Do danas neizgrađeni sukladni institucionalni okviri u sferi znanosti i visokoškolske prosvjete, niti do početka XXI. stoljeća nepostojanje ustrojene profesionalne naklade i skrbi glede knjiga unutar hrvatske manjinske kulture u Vojvodini, biva razumljivim zašto su, osim činjenice zakašnjelosti, i malobrojne bibliografije kod podunavskih Hrvata djelo samoprijegorna rada pojedinaca. Nakon sedamdesetak godina takva, pa još i nekontinuirana nastojanja na bibliografskome planu, zrcali se u činjenici da do danas nije sačinjena jedna cjelovita, obuhvatna i kritički obrađena bibliografija koja bi za predmet imala tiskovine vojvođanskih Hrvata«, ocijenio je ovom prigodom ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.

 

Izrada većeg broja 

registara

 

Razvoj bibliografske prakse pod-razumijeva potrebu pristupanja izradbi bibliografija književne periodike, zatim godišnjaka, novina, ali i bibliografije pojedinaca.

»Načela izrade ovih bibliografija, prije svega način, vrsta i obujam bibliografske elaboracije građe ne bi smio biti svrha za sebe, već bi morao uvažavati potrebe šireg kulturnog sustava vojvođanskih Hrvata, i to prije svega u dijelu naravi ustrojenoga sjećanja i znanstvene obrađenosti nasljeđa, ne bi li ona bila i funkcionalna. Kako glede ovoga posljednjeg postoje veliki deficiti – sjećanje je visoko neinstitucionalizirano i podosta nesistematizirano – bibliografska obrada bi trebala biti detaljnije provedena, uz izradu većeg broja registara«, rekao je Žigmanov.

 

Pitanje kriterija

 

Jedno od pitanja koje je ovom prigodom otvoreno je i – koje bi knjige trebale biti uvrštene u bibliografije ovdašnjih Hrvata. Kao moguća rješenja Tomislav Žigmanov je naveo tri kriterija. »U bibliografiju vojvođanskih Hrvata morale bi se uvrstiti knjige autora koji su etnički Hrvati bez obzira pišu li na hrvatskom književnom standardu ili ne. Pri tomu se uvrštaju i oni koji su tako neupitno zabilježeni u povijesti, zatim oni koji su se tako javno izjašnjavali ili se izjašnjavaju, kao i oni koji se svojim djelom na taj način recipiraju u javnosti. Drugi je kriterij, mjesna pripadnost – autor mora potjecati s ovoga područja ili, ako je podrijetlom s nekog drugog, morao je objaviti djelo ovdje. Treći je kriterij predmetni – bez obzira na to gdje je objavljena knjiga, ukoliko njezin sadržaj mora biti od nekakvoga kulturološkoga značaja za hrvatsku manjinsku zajednicu«, smatra Žigmanov.

 

Građu prikupiti što 

hitnije 

 

Kako se na kolokviju moglo čuti, potencijalna bibliografska građa se nerijetko nalazi u  lošim uvjetima a u pojedinim slučajevima je i teže dostupna. Književnik i urednik nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« Milovan Miković je u tom kontekstu ukazao na potrebu što hitnijeg prikupljanja sve relevantne građe, kako bi ona u  budućnosti mogla biti obrađena. »Nije bitna samo građa koja ima vidljivi hrvatski predznak, već i ona koja će se kasnije takvom pokazati. Također, moramo znati i o onome što su drugi pisali o nama«, napomenuo je Miković.

Predsjednica Udruge građana »Urbani Šokci« iz Sombora Marija Šeremešić ističe kako bibliografska praksa u šokačkih Hrvata gotovo i ne postoji. »Do takve se građe teško dolazi, dosta se toga nalazi po kućama ovdje, ali i u Hrvatskoj. Mi ćemo kao udruga pokušati u predstojećem razdoblju uraditi što više možemo po pitanju prikupljanja i popisivanja građe, kako bismo nekoj budućoj generaciji olakšali posao, budući da u Somboru i okolici nema stručnih ljudi iz zajednice koji se time bave. Nama laicima entuzijastima ovaj je kolokvij svakako poticaj u tome«, kaže ona.

Na skupu je zaključeno i kako je unapređivanje bibliografske prakse zahtijeva suradnju profesionalnih ustanova, udruga i pojedinaca. Također, najavljeno je da će ovoj problematici biti posvećeni i neki sljedeći kolokviji u organizaciji Zavoda. 

Kolokviju koji je održan u prostorijama ZKVH-a u Subotici, nazočili su pojedinci koji se bave ovom problematikom, predstavnici pojedinih hrvatskih udruga iz Subotice i Sombora, kao i djelatnici Gradske knjižnice u Subotici.