29.05.2009
Vijesti
Shakespeare na dar Gradskoj knjižnici
SUBOTICA – Prošloga petka, 22. svibnja, zamjenik gradonačelnika Subotice Pero Horvacki, članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Stanislava Stantić-Prćić, predsjednik subotičkog ogranka Matice hrvatske Stipan Stantić i urednik časopisa »Klasje naših ravni« Milovan Miković, uručili su Valeriji Pribili-Agoston, ravnateljici Gradske knjižnice, i njenim suradnicima »Sabrana djela Williama Shakespeara«, koja je na hrvatski jezik preveo Mate Maras. Ovo je luksuzno izdanje predstavljeno u Subotici u okviru Festivala ogranaka Matice hrvatske iz Pečuha, Osijeka, Tuzle i Subotice.
Osim toga, Gradskoj su knjižnici darovana i druga djela, te više godišta časopisa »Klasje naših ravni« u izdanju subotičke Matice hrvatske.
Objavljen prvi svezak
»Hrvatske enciklopedije BiH«
MOSTAR – Hrvatski leksikografski institut BiH objavio je prvi svezak »Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine«, koji obuhvaća enciklopedijsku građu od slova A do Đ, piše Hina.
Planirano je objavljivanje još tri sveska ove enciklopedije, najavio je Hrvatski leksikografski institut BiH, čije je sjedište u Mostaru i koji je nakladnik ove enciklopedije.
»Pripremljena je temeljna građa i za preostala tri sveska ove enciklopedije, a sljedeći svezak obuhvatit će enciklopedijsku građu od slova Đ do J«, rekao je ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH Ivan Anđelić.
»Izniman uređivački doprinos nastanku ‘Hrvatske enciklopedije BiH’ dao je prof. dr. Ivan Markešić – zaposlenik Instituta društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ iz Zagreba. Dr. Markešiću pripadaju goleme zasluge za stvaranje ove enciklopedije«, rekao je Anđelić.
Akademik Dalibor Brozović u predgovoru prvog sveska ističe kako je ova enciklopedija »svojevrsni hrvatski pogled na Bosnu i Hercegovinu«, koja će po svojem sadržaju biti i nacionalna (hrvatska), ali i opća enciklopedija BiH.
Hrvatska kazališta u pratećem
programu Sterijinog pozorja
NOVI SAD – Ovogodišnje 54. Sterijino pozorje, koje traje do 5. lipnja, u pratećem će programu uključiti i ostvarenja kazališnih kuća iz Republike Hrvatske. U ponedjeljak, 1. lipnja, okviru međunarodnog programa »Drugovi« bit će izvedena predstava »Turbofolk«, autorski projekt Olivera Frljića u produkciji HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Predstava će biti igrana u dva navrata na sceni »Jovan Đorđević« Srpskog narodnog pozorišta, i to s početkom u 19 sati i potom u 22 sata.
Teatar »Ulysses« s Brijuna, čiji je osnivač i umjetnički direktor Rade Šerbedžija, gostovat će na festivalu s pet predstava, koje će biti izvedene na različitim lokacijama u Novom Sadu. Ovaj svojevrsni festival unutar festivala započinje izvedbom »Kralja Leara« na Petrovaradinskoj tvrđavi 30. i 31. svibnja. U Katoličkoj porti 1. lipnja Rade Šerbedžija odigrat će monodramu »Moj obračun s njima«, a 2. lipnja slijedi izvedba »Balada Petrice Kerempuha« na Štrandu. Predstava »Romeo i Julija ‘68« bit će izvedena 4. lipnja na posebno napravljenoj sceni na Petrovaradinskoj tvrđavi, a »Pijana noć 1918.« najavljena je za 5. lipnja u SNP-u, na svečanom zatvaranju festivala.
Održana akademija posvećena
Iliji Okrugiću Srijemcu
PETROVARADIN – U svetištu Majke Božje Tekijske u Petrovaradinu u nedjelju, 25. svibnja, održana je svečana akademija posvećena znamenitom književniku i svećeniku Iliji Okrugiću Srijemcu. Akademija na temu »Ilija Okrugić Srijemac i tekijska crkva« održana je nakon svečane mise i polaganja vijenca na Okrugićev grob, koji se nalazi uz samu crkvu, piše Građanski list.
O izgradnji tekijske crkve, kao i o Okrugićevoj ulozi u njezinoj obnovi, ovom je prigodom govorio vrijedni izučavatelj prošlosti Petrovaradina Davor Martinčić, dok je unutarnje preuređenje velikog svetišta rasvijetlio Petar Pifat, kustos na Tekijama. Izvodeći Okrugićeve skladbe, u glazbenom dijelu programa sudjelovao je zbor HKPD-a »Jelačić«, kao i crkveni pjevači petrovaradinskih župa.
»Skupština na ćoši« u DSHV-u
SUBOTICA – Predstava »Skupština na ćoši« u produkciji Male scene Hrvatske čitaonice bit će izvedena u četvrtak, 4. lipnja, u 20 sati u dvorištu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Tekst predstave napisao je Šime Ivić prije stotinu godina, a adaptirao ga je i režirao Marjan Kiš.
U predstavi igraju: Ivana Rudić, Snežana Nović, Vanja Petrak, Slađana Gabrić, Dragana Sudarević, Ana Ivković, Daria Skenderović i Nikola Bašić.
Koncert ansambla »Kolo«,
uz obljetnicu SKD-a »Prosvjeta«
ZAGREB – Koncertom Ansambla narodnih plesova i pjesama Srbije »Kolo« Srpsko kulturno društvo »Prosvjeta« proslavit će 1. lipnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 65. obljetnicu postojanja, prenosi Hina.
Taj ansambl kroz ples, pjesmu, glazbu i običaje njeguje i predstavlja srpsku tradicijsku umjetnost, a u svom radu nastoji narodne plesove podići na razinu visoke umjetničke interpretacije.
Na koncertu u »Lisinskom« predstavit će, među ostalim, plesove iz središnje i istočne Srbije te istočne Hercegovine, svadbene običaje s kosovskog Pomoravlja, plesove iz Prizrena, Ciganski ples iz Vojvodine, plesove i pjesme iz zapadne Slavonije, plesove iz Vranja u južnoj Srbiji, pjesme s Kosova.
Srpsko kulturno društvo »Prosvjeta« utemeljeno je 1944. u Glini.
Nastavak suradnje dvaju društava
Književna večer srpskih pisaca u Zagrebu
Prošlog je utorka u Zagrebu, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, održana književna večer srpskih pisaca na kojoj su se predstavili: književna kritičarka i književnica Ljiljana Šop, urednik »Beogradskog književnog časopisa« Milovan Marčetić, jedan od najistaknutijih srpskih pjesnika srednje generacije i prevoditelj Duško Novaković, te novinar, pisac i glazbenik Bojan Bosiljčić.
Večer je održana u sklopu razmjene Hrvatskog društva pisaca i Srpskog književnog društva, a rezultat je dugogodišnje uspješne suradnje hrvatskih i srpskih književnika. Ovaj tradicionalni susret književnika dvaju susjednih država otvorila je ravnateljica Knjižnice Bogdana Ogrizovića Jasna Kovačević, a uime organizatora, Hrvatskog društva pisaca, program je vodio moderator književne večeri dr. Dušan Marinković, profesor srpskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Zamoljena za komentar ove hrvatsko-srpske književne razmjene Ljiljana Šop je rekla kako je veseli svaki dolazak u Zagreb te ustvrdila da su gostovanja hrvatskih pisaca u Srbiji, te srpskih u Hrvatskoj, dobar početak stalne razmjene književnog iskustva te širenja čitateljske publike koju zanima što se događa, kakav je književni život u ovim zemljopisnim, povijesno, kulturno i jezično bliskim zemljama.
»Poslije pada Berlinskog zida postoji velika suradnja i razmjena kultura u gotovo svim istočnoeuropskim zemljama, a svima su početna ideja i temelj suradnje – razumijevanje, tolerancija, uzajamno upoznavanje i, naravno, ljubav prema književnosti«, zaključila je predsjednica Srpskog književnog društva Ljiljana Šop.
Z. Ž.