Arhiv tekstova

Zemun, kao grad u današnjem smislu, postoji od 17. stoljeća i nalazi se u »kutu« Srijema, u njegovom najistočnijem dijelu. Prvi arheološki nalazi iz Zemuna, kao naseljenog mjesta, datiraju iz mlađeg kamenog doba. Za vrijeme rimske vladavine nosi naziv Taurunum i predstavlja važno strateško mjesto. Nakon raspada Rimskog Carstva Zemun dolazi pod vlast Bizanta, ali ga opsjedaju Huni, Slaveni i Avari. Korijen današnjeg naziva potječe iz  6. stoljeća, u doba naseljavanja slavenskih plemena. Tada su ga zvali Zemlin, što je značilo zemunica. Borbama u 12. stoljeću ovdašnjim prostorima zavladala je Ugarska (u čijem je sastavu bila i Hrvatska). 

 

Priljev stanovništva 

i razvoj zanatstva

 

Zemun predstavlja i grad kroz koji je prolazila križarska vojska u prva 3 križarska rata na svom putu prema Jeruzalemu. Turci 1396. godine ulaze u Srijem i u svom pohodu pljačkaju Zemun i Mitrovicu i poslije toga se vraćaju u Srbiju. Nakon toga gradovi u Srijemu se sve više utvrđuju za obranu od turskih napada. Nakon ponovne turske opasnosti u Zemun sa svojom vojskom dolaze franjevac Ivan Kapistran i Ivan Hunjadi (János Hunyadi), koji se spremaju za obranu Beograda od turske vojske. Sultan Mehmed sa 120.000 vojnika 1456. godine počinje opsadu Beograda, ali 1. srpnja Ivan Hunjadi prvo uništava tursku rječnu flotu, a  21. i 22. srpnja pobjeđuje i tursku vojsku na kopnu. Sultan Sulejman Drugi u srpnju 1521. osvaja Mitrovicu, Slankamen i Karlovce, a 12. srpnja i Zemun, koji je branio Hrvat Marko Skoblić s 500 vojnika. Sklapanjem Beogradskog mira 1739. godine između Austrije i Turske, granica se utvrđuje na Dunavu i Savi. Nakon toga, kao pogranično područje, Zemun se ubrzano razvija. Godine 1745. Marija Terezija obnavlja Srijemsku županiju i ujedinjuje je s Hrvatskom, a prvi srijemski župan postaje hrvatski barun Marko Pejačević. Zahvaljujući trgovini između Austrije i Turske, Zemun doživljava priljev stanovništva i razvoj zanata. Već 1772. postoji 12 cehova (zanatskih udruga) i  približno 4000 stanovnika. 

Slobodni carski grad

 

Dana 8. lipnja 1871. godine Zemun postaje slobodni carski grad, a 1882. godine hrvatski se jezik u gradu uvodi kao službeni jezik. Carskom odlukom 1881. godine ukida se vojna krajina i Zemun se sjedinjuje s Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom, a hrvatski ban Ladislav Pejačević preuzima upravu nad tim područjem. Zbog svoje iznimne važnosti Zemun se 1895. izravno podređuje Zemaljskoj vladi u Zagrebu, pod čijom upravom ostaje do 1914. godine. 

Nakon povlačenja austrougraske vojske pred kraj Prvog svjetskog rata, u Zemun je 5. studenoga ušla srpska vojska i time počinje novo razdoblje Zemuna. Između dvaju svjetskih ratova Zemun postaje čvrsto uporište hrvatske politike, a postoje i četiri hrvatska nogometna kluba: HŠK Građanski, HŠK Zemun, HŠK Dunav i HŠK Hajduk, kao i mnoga kulturno-umjetnička društva.

 

Izdvajanje iz Srijema

 

Zbog svoje važnosti Zemun je 1934. godine administrativno izdvojen iz Srijema i pripojen Beogradu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Zemun se, kao i cijeli Srijem, nalazi u sastavu Hrvatske, a 22. listopada 1945. godine ovaj se grad ponovno administrativno izdvaja iz Srijema i pripaja Beogradu. Prema popisu stanovništva 1981. godine u Zemunu je bilo oko 11.000 Hrvata, ali i oko 55.000 Jugoslavena, od kojih je velik broj Hrvata. Početkom 90-ih godina u Zemunu dolazi do progona Hrvata. Veći dio Hrvata iz Zemuna je protjeran, samo u listopadu 1992. godine protjerano ih je oko 1200. 

Danas u Zemunu živi oko 2000 Hrvata, s tim što se mnogi Hrvati i dalje izjašnjavaju kao Jugoslaveni, te se smatra kako sve skupa ima oko 5000 Hrvata. I pokraj tako malog broja Hrvata, tri katoličke crkve, franjevački samostan, samostan časnih sestara, bolnica sestara milosrdnica (koja je oduzeta 1945. godine) svjedoče o opstojnosti našeg naroda u ovom gradu, a osnivanje Zajednice Hrvata Zemuna (2003.), Knjižnice i čitaonice »Ilija Okrugić« (2004.) i Društva hrvatske mladeži Zemuna (2007.) govore nam kako Hrvati neće dati da se zaboravi njihov doprinos zemunskome naslijeđu.