Arhiv tekstova

Zbog gospodarske krize i sve veće nezaposlenosti tisuće ljudi u Subotici upućeno je na socijalna davanja, dječje doplatke ili neki drugi oblik socijalne pomoći. Najviše su siromaštvom pogođena djeca. Ovoga mjeseca 6489-ero djece iz 3609 obitelji dobilo je dječji doplatak. Svakoga mjeseca ovi se spiskovi povećavaju za oko 45-ero djece koja stječu pravo na doplatak.     

»Ostvarivanje prava na dječji doplatak radi se na temelju Zakona o financijskoj podršci obitelji s djecom, a kriteriji su isključivo prihodi obitelji. Svakog mjeseca dobivamo cenzus po članu kućanstva, koji se izračunava na temelju prosječne republičke plaće. Za ovaj mjesec taj je cenzus iznosio 5798,92 dinara. To znači da ukupni prihodi u prethodna tri mjeseca podijeljeni po članovima kućanstva nisu premašivali taj iznos. Na primjer, obitelj s dvoje djece u kojoj su oba roditelja zaposlena i ostvaruju minimalnu plaću, već nemaju pravo na dječji doplatak«, kaže referentica Ljiljana Letić.

 

Za mnoge su dječji doplatci 

jedini prihod

 

Za samohrane roditelje ovomjesečni cenzus iznosio je 6958,70 dinara. Koliko su ovi limiti niski pokazuje i podatak da samohrani roditelj na minimalcu s jednim djetetom neće moći ostvariti pravo na pomoć. Jedan od kriterija je i katastarski dohodak zbog kojega se nerijetko događa da obitelji, unatoč malim plaćama, budu isključene iz prava na dječji doplatak, jer katastarski dohodak mjesečno prelazi 2,35 dinara po članu kućanstva.

Inače, svibanjski dječji doplatak iznosio je 1770 dinara po djetetu, odnosno za djecu u samohranim obiteljima 2301,82 dinara. Također, pravo na ovu vrstu pomoći imaju samo prva četiri djeteta u obitelji. I na ove male iznose djeca imaju pravo do 19 godina pod uvjetom da redovito pohađaju srednju školu, odnosno, ako imaju 19 godina a idu na višu školu – već gube pravo. Djeca ometena u razvoju imaju pravo na doplatak do svoje 26. godine. 

Socijalni djelatnik Momčilo Cvijetić u školi »Žarko Zrenjanin«, koja educira djecu ometenu u razvoju, kaže kako je od 300 učenika ove škole, između 60 i 70 posto njih u stanju socijalne potrebe i velikog siromaštva. 

»Puno je obitelji koje primaju socijalnu pomoć, a za puno obitelji jedini izvor prihoda su im dječji doplatci i eventualno nekakva nadoknada uz sezonski rad, a danas je toga sve manje i manje.«

Oko 1500 obitelji u Subotici prima socijalnu pomoć i to su uglavnom obitelji s djecom. No, to je podatak iz prosinca prošle godine, nedostaju najnoviji podaci iz razdoblja ekonomske krize i sve većeg broja nezaposlenih. Pomoćnica ravnatelja Centra za socijalni rad Danijela Zvekić ističe kako osoba može ostvariti materijalnu ili socijalnu pomoć isključivo ako je nezaposlena, ako obitelj nema višak stambenog prostora, ako nema okućnice, itd.

Ona dodaje kako ove obitelji osim novčane pomoći dobivaju i pakete hrane i higijenskih sredstava, ugalj, itd.

 

Autsajderi jer su siromašni

 

Ravnateljica škole »Žarko Zrenjanin« Jovanka Tešanović također ističe kako neka djeca žive izuzetno siromašno i u katastrofalnim uvjetima.

»Ponedjeljkom, kada dođu u školu, većina njih čak ne može izdržati do prvog odmora jer su gladni, tko zna što su i jesu li neki od njih za vrijeme vikenda kod kuće i jeli.«

Svi učenici u školi imaju besplatnu užinu, koja se osigurava iz naknade od izdavanja školske sportske dvorane, međutim to je vrlo skromna hrana, obično namaz s paštetom, vrhnjem ili pekmezom, koja ne zadovoljava potrebe djece, ali, kako kaže ravnateljica Tešanović, mnoga djeca su vrlo sretna i zbog toga.

Momčilo Cvijetić često obilazi obitelji školskih štićenika, kaže kako više od polovice njih živi u izuzetno lošim stambenim uvjetima.  

»Bili smo nedavno kod dva učenika u Đurđinu, majka im je razvedena i bolesna, baka ima malu mirovinu, njih četvero žive u jednoj prostoriji sa zemljanim podom, stvari su nabacane po kesama, miševi hodaju naokolo. Do prošle godine imali smo dva učenika iz romske obitelji koja živi od sakupljanja otpada na smetlištu, djeca su s 15 godina napustila školu i sada i sami sakupljaju smeće. Također imamo obitelj na Bajskom putu koja živi u kući čiji je krov skoro otpao. Dosta tih ljudi je na popisu za narodnu kuhinju u Crvenom križu, dobiju dnevno dva ili tri obroka za obitelj i to im je sve što pojedu.«

Ta djeca ne idu na rođendane, ekskurzije i izlete, već su kao djeca izolrani – autsajderi su jer su siromašni. Procjene su da je trećina od ukupnog broja djece u Srbiji na različite načine pogođena siromaštvom. Nedavno je i predsjednik Skupštine Vojvodine Sándor Egeresi iznio podatke Nacionalne strategije za suzbijanje siromaštva prema kojima je stopa siromaštva u Vojvodini najviša u Srbiji – 9,2 posto. Time je, kako je rekao predsjednik vojvođanske skupštine, mit o najbogatijoj pokrajini razbijen, te naglasio kako Vojvodina i Srbija trebaju nove političke dogovore, nove politike koje su kompetentne i dorasle izazovima vremena, koje zahtijevaju kritičko suočavanje s vlastitom krizom i  krizom društva.