Arhiv tekstova

Bre­skva

Jedno od najomiljenijih sezonskih voća u toplim ljetnjim mjesecima je jamačno breskva, bila ona »klasična« ili nektarina (glatke »kože«), i sada, kad je dostupna po prihvatljivoj cijeni, svi njeni »ljubitelji« mogu nesmetano puniti vrećice ovim ukusnim plodom prirode na tržnicama ili marketima. U posve nelogičnom odnosu vrednovanja cijene industrijskih sokova u ugostiteljskoj ponudi i njihovoj tržišnoj vrijednosti prema cijeni 1 kg svježih breskvi dolazimo do nevjerojatnog odnosa od 1:1 (jedna čaša soka = 1 kg). Sezona je i breskve su ponovno dobro rodile, stoga možemo uživati u njihovim »slatkim čarima«.
POVIJEST BRESKVE: Iako se dugo smatralo kako ovo voće potječe iz Perzije, poglavito zbog korijenske povezanosti njenog naziva u jezicima mnogih europskih naroda (persica), ali pouzdano se zna, kako ova biljka potječe iz Kine u kojoj se uzgajala još 1.500 godina prije Krista. Poput mnogih drugih »noviteta« i breskva je stigla put Europe u bisagama putujućih karavana, pronašavši svoje idealno utočište u mediteranskim zemljama, čija klima pruža idealno okruženje za njen uzgoj. S druge strane, na američki kontinent breskva je stigla tek početkom 17. vijeka, zahvaljujući španjolskim »osvajačima« novih teritorija. Danas botanički svijet poznaje približno 2.100 vrsta ovog voća, a prema zastupljenosti i važnosti ono se nalazi odmah poslije jabuke i kruške.
HRANLJIVA VRIJEDNOST: Osnovni sastojak breskve je voda (86,3 posto), a slijede ugljiko hidrati (11,6 posto), te masti (0,1 posto) i bjelančevine (0,7 posto).
    Energetska vrijednost je iznimno niska i iznosi svega 180 kJ (43 kalorije). Od mineralnih sastojaka najbrojniji je kalij, a slijede: fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, klor, natrij. Od vitamina dominira karotin, vitamin B1, B2, B5, B6 i vitamin C. Važno je znati kako se najveća količina vitamina nalazi u kori breskve i da ih svakako treba jesti neoljuštene, ali ih prethodno treba dobro isprati pod mlazom vode zbog otklanjanja tragova kemijskih sredstava zaštite od biljnih štetočina.






LJEKOVITOST BRESKVE: Oličena je u njenom osvježavajućem i umirujućem djelovanju za ljudski organizam, a preporučuje se kao okrepljujuća za jetru i želudac, a potpomaže varenje i mokrenje. Zbog svojih niskokaloričnih svojstava preporuča se za liječenje pretilnosti (gojaznosti), a idealni je sastojak svakodnevne trpeze u ishrani djece i starijih osoba.
GASTRONOMIJA: Pokraj konzumacije u svježem obliku, breskvu možemo unositi u organizam i putem njenih »prerađevina« poput ukusnih džemova i pekmeza koji se koriste kao slatki dodaci brojnim slasticama kao obvezni dio recepata prema kojima se one spravljaju. Ali usprkos svojoj slatkoći i mjestu za desert nakon jela, breskva se, pogotovo u našim krajevima, tradicionalno koristi kao prilog uz meso, priređena u »kompot« verziji.
LJEPOTA: po svojim osobinama breskva se u kozmetici koristi kao sredstvo hranjenja kože i aktivno sredstvo za upijanja bora. Brojne maske za lice ne mogu se zamisliti bez ovog voća kao aktivnog sastojka u svojim »čarobnim« formulama.