Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Srbiju podijeliti na sedam regija

Srbija je zemlja s najvećim regionalnim razlikama u Europi, između najbogatije i najsiromašnije općine drastična je razlika u zaradama i standardu. Odnos između najrazvijenije i najnerazvijenije regije je 7:1, a među samim općinama čak 15:1. Novi zakon o regionalnom razvoju koji predviđa uvođenje sedam ekonomskih regija određenih prema europskim standardima trebao bi, prema najavama vlasti, smanjiti ove razlike. No, zbog gotovo fanatičnog straha od smanjenja teritorija, koje se u dnevnoj politici uredno povezuje s decentralizacijom i regionalizacijom, izuzev Vojvodine, između centra Beograda i lokalnih vlasti, nema nikakve druge regionalne samouprave. Situaciju bi, bar kako su to počeli najavljivati čelnici pojedinih vladajućih stranaka u Srbiji, trebalo promijeniti usvajanje Nacrta zakona o regionalnom razvoju, koji planira Srbiju podijeliti u sedam ekonomskih regija, a koji je prošao javnu raspravu te čeka na suglasnost Vlade Srbije i skupštinskih zastupnika. 
Među građanima je uglavnom nedovoljno poznato kako je formiranje regija jedan od preduvjeta za povlačenje financijskih sredstava iz raznih europskih fondova. Srbija se treba  regionalizacijom pripremiti za efikasno korištenje pretpristupnih fondova za regionalni razvoj, a kasnije i strukturnih fondova EU. Ekonomski interes može biti glavni pokretač drugačijeg teritorijalnog uređenja Srbije, mada se, prema najavama vlasti, pravi pomak ne bi mogao očekivati prije kraja mandata aktualne Vlade Srbije, jer bi se za ustanovljavanje pravih, novih regija unutar Srbije, prema jednom tumačenju, najvjerojatnije trebao raspisati i referendum, koji bi bio organiziran skupa s budućim parlamentarnim izborima. U svakom slučaju, Nacrt neće donijeti velikih novina, ukoliko ne bude promjene Ustava. 
 
Početak decentralizacije Srbije?
 
Predsjednik Srbije Boris Tadić prvi je u medijima najavio moguće promjene Ustava, među ostalim, i u smjeru regionalizacije Srbije. Iako se na regionalizaciju u Srbiji gleda isključivo kao na dnevno-političko pitanje, ona bi trebala biti, a u razvijenim zemljama to i jest, ekonomsko pitanje. Da bi regije zbilja bile funkcionalne, a te nove regionalne samouprave mogle utjecati na razvoj regije, neophodne su ekonomske ovlasti, koje nikako neće biti svedene na određeni postotak naveden u Ustavu. 
Nacrt zakona o regionalnom razvoju Srbije pripremilo je Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, a resorni ministar Mlađan Dinkić tvrdi kako ovaj zakon predstavlja početak procesa decentralizacije Srbije, te da  predstavlja obvezu Srbije preuzetu po potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Srbija trenutačno može koristiti novac za dvije od mogućih pet komponenti pretpristupnih fondova EU: za institucionalno jačanje i prekograničnu suradnju, ukupno gotovo 200 milijuna eura. Dobivanjem statusa kandidata, iz Srbije bi se moglo konkurirati i za novac namijenjen investicijama u regionalnu infrastrukturu (zaštita životnog okoliša), ruralni razvoj i razvoj ljudskih resursa za programiranje, upravljanje i primjenu europskog socijalnog fonda na terenu zapošljavanja.
Novim zakonom Srbija će statistički biti podijeljena na: Vojvodinu, Kosovo i Metohiju, Beograd, centralnu, južnu, istočnu i zapadnu Srbiju, i njima će biti omogućena izravna suradnja s regijama u Europi i otvorena vrata za izravan pristup pretpristupnim fondovima EU. Ali, radi se samo o prvom koraku koji vodi uvođenju administrativnih regija, čija bi glavna funkcija bila preuzimanje ovlasti s razine republike. 
 
Lakši pristup 
EU fondovima
 
Šefica odsjeka za međunarodnu suradnju u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Ana Perišić kaže da je važno da ovaj zakon bude što prije usvojen, kako bi se u proračunu za sljedeću godinu planirao novac za kategoriziranje općina po stupnju razvijenosti u četiri grupe, a Vlada će potom sastaviti određene mjere za svaku grupu općina. 
Budući da se u Ustavu ne spominju regije, već samo ravnomjerni regionalni razvoj, te da će stoga najavljene regije biti tek statističke, ekonomske, najavljena se regionalizacija već tumači kao privid regionalizacije.  I sam je resorni ministar Mlađan Dinkić izjavio kako se Nacrt donosi »u prvom redu kako bi se omogućilo sudjelovanje u raspodjeli sredstava iz regionalnih fondova i drugim regijama u Srbiji, budući da je do sada tim fondovima pristup imala jedino Vojvodina«. 
U javnosti se kritizira članak 4 Nacrta zakona o regionalnom razvoju, koji govori o djelatnosti institucija koje bi bile formirane novom teritorijalnom organizacijom, kao i o njihovom međusobnom odnosu. Tako se kaže da svaka euroregija ima svoju javnu agenciju za regionalni razvoj »za provođenje politike regionalnog razvoja«, ali se kaže i kako iznad nje postoje još tri razine nacionalnih agencija koje kontroliraju, upravljaju i provode politiku regionalnog razvoja. Kritičari Nacrta smatraju kako sve to ukazuje na namjere da se i dalje odlučivanje, planiranje, pa čak i provođenje programa regionalnog razvoja diktira iz centra. 
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika