Arhiv tekstova

Europski fond za jugoistočnu Europu povećava ulaganje u Srbiju 

Novih 50 milijuna eura kredita

 

Europski fond za jugoistočnu Europu (EFSE) uložit će tijekom ove godine 200 milijuna eura u regiju za kreditiranje mikro i malih poduzeća, a od toga će 50 milijuna eura biti uloženo u Srbiju, najavili su predstavnici tog fonda.

Predstavnica EFSE Silvija Višnivski istaknula je kako je Srbija druga zemlja u regiji po visini uloženih sredstava tog fonda, i prošle godine u Srbiju je uloženo 23 milijuna eura, što znači da su ove godine sredstva udvostručena.

Višnivski je objasnila kako EFSE sredstva prikuplja od investitora iz javnog i privatnog sektora, kao i međunarodnih financijskih institucija, a zatim ih preko banaka i mikrofinancijskih institucija, kroz mikrokredite, dodjeljuje mikro i malim poduzećima i kućanstvima.

Prema njezinim riječima, EFSE u Srbiji ima sedam partnerskih institucija, komercijalne banke - Komercijalnu banku, NLB banku, Čačansku banku i Privrednu banku Beograd, banke fokusirane na mala poduzeća - Prokredit i Oportjuniti banku i Prokredit lizing.

Višnivski je istaknula kako EFSE daje sredstva financijskim institucijama pod komercijalnim uvjetima, jer inače ne bi mogla privući sredstva privatnih investitora, ukoliko im ne ponudi »pristojnu zaradu«.

Višnivski je napomenula kako je prosječna veličina kredita koji se odobravaju malim i srednjim poduzećima, za fiksni i obrtni kapital, oko 5000 eura do maksimalno 100.000 eura, a odobravaju se i poljoprivredni krediti, krediti za unapređivanje stambenog prostora i krediti za poboljšanje energetske efikasnosti kućanstava.

Ona je navela kako EFSE planira do 2011. godine u Srbiju uložiti 150 milijuna eura, da broj financiranih mikro i malih poduzeća i kućanstava dostigne 70.000 i otvori se 70.000 radnih mjesta.

 

Sve spremno za prikupljanje potpisa za preregistraciju DSHV-a

Najveća potpora očekuje

 se na sjeveru Bačke

 

U svjetlu novog Zakona o političkim strankama, akcija prikupljanja potpisa radi preregistracije Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini je spremna i njezin se početak očekuje u najskorije vrijeme, ovisno o donošenju potrebnih pratećih zakona, izjavio je predsjednik ove stranke Petar Kuntić. On ističe kako bi potreban broj potpisa trebao biti prikupljen najkasnije do obilježavanja 19. obljetnice DSHV-a 17. srpnja. Akcija prikupljanja potpisa nosi naziv »Ne damo naš DSHV« i očekuje se dobar odaziv birača i simpatizera ove stranke, dodaje Kuntić. »Najveća potpora stranci očekuje se na sjeveru Bačke«, dodaje on. 

»Sasvim je sigurno da će Subotica, kao kulturno, političko i gospodarsko središte vojvođanskih Hrvata biti temelj i okosnica daljnjeg rada Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, u isto vrijeme i temelj članstva, koje će svojim potpisima pridonijeti da nam stranka i dalje bude registrirana u Registru političkih stranaka Republike Srbije«. 

Razdoblje godišnjih odmora je vrijeme kada je i inače bilo što teško organizirati, kaže Kuntić i dodaje, kako će potpisi biti prikupljani u svim mjestima gdje žive Hrvati. 

»Potpise ćemo prikupljati najprije u glavnom uredu DSHV-a, a prikupljat ćemo ih i po mjesnim zajednicama. Sigurno će to biti u Žedniku, Đurđinu, Tavankutu, Ljutovu, Bikovu i vjerojatno na Verušiću. Izvan Subotice potpisi će se prikupljati u Bačkom Monoštoru i Bačkom Bregu, Lemešu, u našem glavnom uredu u Somboru i u Sonti, kao i u Vajskoj i Podunavlju.« 

Prikupljanje potpisa u Beogradu nije planirano, iako Petar Kuntić ističe kako tamo postoje ljudi zainteresirani za angažman na ovom poslu. Na povećanju članstva i utjecaja DSHV-a radi se konstantno, a ne samo u svjetlu trenutačnih potreba, kaže Petar Kuntić. 

»Cijeli posao omasovljenja članstva završili smo prije priprema za prikupljanje potpisa. Potpise mogu dati i simpatizeri i oni koji misle da im stranka u budućnosti može pomoći, ili ako se do sada nisu smjeli očitovati na taj način. Naravno da su svi pozvani, jer je sada vrlo bitno tko će kome dati potpis. Predsjedništvo stranke smatra kao je veoma važno motivirano ući u akciju prikupljanja potrebnih potpisa. Operativni dio priprema je završen i sada samo treba pristupiti samom prikupljanju potpisa«, zaključuje predsjednik DSHV-a Petar Kuntić.

 

U Rijeci potpisan sporazum o suradnji policija Hrvatske i Srbije

Zajedno u borbi protiv 

organiziranog kriminala

 

Ministri unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije Tomislav Karamarko i Ivica Dačić potpisali su sporazum o policijskoj suradnji između dviju zemalja te ugovor o readmisiji. Sporazumi, potpisani u Rijeci 25. svibnja, izrađeni su prema kriterijima uobičajenim za zemlje EU. 

Dvojica ministara istaknula su kako su policije dviju zemalja i bez pisanog sporazuma dobro surađivale, a novi sporazum sada i službeno regulira suradnju u razmjeni informacija, sprječavanju organiziranog kriminala i korupcije, zajedničkom nadzoru državne granice i drugim područjima.

Podsjetimo, Dačić je predložio da države regije formiraju zajednički operativni centar za borbu protiv organiziranog kriminala. Srbijanski ministar unutarnjih poslova u subotu je posjetio Banjaluku gdje je razgovarao s ministrom unutarnjih poslova Republike Srpske Stanislavom Čađom.

Nakon razgovora novinarima je kazao kako postoji potreba za učinkovitijim djelovanjem zemalja u regiji u borbi protiv organiziranog kriminala. »Organizirane kriminalne skupine su povezane, među njima vlada bratstvo i jedinstvo«, ocijenio je Dačić pojašnjavajući, kako je to razlog da i policije iz regije rade učinkovitije i organiziranije.

 

HBŠS uputila zahtjev Ustavnom sudu zbog odluke o registru poljoprivrednog gazdinstva

Vladina je uredba je neustavna!

 

Hrvatsko-bunjevačko-šokačka stranka pred Ustavnim je sudom Republike Srbije pokrenula ocjenu ustavnosti i zakonitosti uredbe o registru poljoprivrednog gazdinstva, koju je donijela Vlada Republike Srbije na sjednici 25. prosinca 2008. godine, a koja je, prema mišljenju ove stranke, protivna članku 21. Ustava Republike Srbije.

U priopćenju za javnost, koje je potpisao predsjednik stranke Blaško Temunović, kaže se među ostalim sljedeće:

»Iz Uredbe se jasno vidi kako je došlo do zloporabe Ustava i donesena je uredba koja diskriminira vlasnike poljoprivrednih gazdinstava čija je starosna dob prešla 65 godina i koji nemaju pravo na državno subvencioniranje njihovih gazdinsatva, a koji navodno spadaju u nekomercijalna i nemaju pravo državnog subvencioniranja, a ostali su uskraćeni za poljoprivredne mirovine, jer su 1986. godine bili stariji od 55 godina i nisu imali mogućnost uplaćivati u mirovinski fond.«

HBŠS dalje navodi kako se novom uredbom Vlade Republike Srbije osobama s navršenih 79 i više godina uskraćuju ljudska i građanska prava i ne priznaje im se pozitivan doprinos kao poljoprivrednih proizvođača, što je očita diskriminacija na osnovi starosti, a sama je odluka »sramotna i nepromišljena«.

HBŠS u svom zahtjevu Ustavnom sudu upućenom 26. svibnja traži ukidanje ove uredbe, koja »nije smjela biti usvojena baš iz razloga što je Ustav najviši pravni akt i iznad je svih zakona«.