Arhiv tekstova

Hrvatski preporodni književnik Dimitrija Demeter još jedan je u nizu romantičara koji nisu bili hrvatskoga podrijetla. Sin bogatog grčkog trgovca rođen je u Zagrebu 1811. godine u obitelji u kojoj se govorilo grčkim jezikom i njegovalo helensku tradiciju. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu, filozofiju u Grazu, a medicinu u Beču. Liječničko zvanje napušta 1841., kada se pridružuje voditeljima preporoda te se posvećuje samo književnom radu. Svestran i plodan, bio je značajan stvaratelj na gotovo svim poljima književnosti. Bio je pjesnik, pripovjedač i dramatičar. U tom razdoblju prestaje pisati na novogrčkom nastavljajući stvarati na hrvatskom jeziku. 

U svoje je doba najviše cijenjen kao dramatičar. Na tragu Schillerove dramaturgije, Demeter piše drame inspirirane povijesnim temama (»Dramatička pokušenja I.-II.«, 1838., 1844.), među kojima se, svojim osobitim utjecajem na povijest književnosti, ističe tragedija Teuta. To djelo, uspoređivano sa Schillerovom dramom »Marija Stuart«, najbolja je drama hrvatskoga književnog romantizma, iako se već na prvi pogled mogu uočiti brojne slabosti: mjestimična nerazgovjetnost te izražena patetičnost i nesklad pojedinih dijelova. Gotovo mitskoj slavi te drame zasigurno je pridonijela fabula o ilirskoj kraljici Teuti i njezinu vojskovođi Dimitru Hvaraninu. Napisao je libreta za opere »Ljubav i zloba« (1845.) i »Porin« (1846.). Na njegov je poticaj utemeljeno stalno zagrebačko kazalište (današnje Hrvatsko narodno kazalište) kojem je bio prvi ravnatelj, dramaturg i upravitelj do 1868.

Za povijest hrvatske književnost Demeter je značajniji kao epski pjesnik. Autor je poeme »Grobničko polje« (1842.). Poema je pisana po uzoru na Byrona, a nastala je u povodu 600. obljetnice bitke na Grobničkom polju kada su prema legendi Hrvati pobijedili Mongole. Grobničko je polje prvo veliko djelo hrvatskoga romantizma koje ulazi u riznicu neprolaznih vrijednosti svojom visokom razinom umjetničkog izraza. U poemi se nalazi i davorija »Pjesma Hrvata« koju je uglazbio Vatroslav Lisinski. Riječ je o jednoj od najpoznatijih preporodnih budnica, poznatoj i pod naslovom »Prosto zrakom ptica leti«. 

Napisao je niz programatskih članaka, zanimao se jezičnim pitanjima, uređivao brojne časopise te prevodio za kazališni repertoar.