Arhiv tekstova

Bolje međusobno upoznavanje i razmjena iskustava temeljna su polazišta prije tri godine pokrenutog Festivala ogranaka Matice hrvatske, koji jedanput godišnje okuplja matičare iz četiriju gradova u više država – Osijeka, Tuzle, Pečuha i Subotice. 

Nakon Osijeka i Tuzle, Matičin subotički ogranak je prošloga tjedna, 14. i 15. svibnja, bio domaćin trećeg po redu susreta takve vrste. 

 

Stručni skup

 

Programsku okosnicu festivala, kao i prijašnja dva puta, činio je stručni skup, ove godine s temom »Uloga panorame hrvatske književnosti – u matičnoj književnosti i hrvatskom kulturnom rubu«. Kako je istaknuo moderator skupa Milovan Miković, pregledom starih i novih književnih tekstova hrvatskih autora iz matične i zemalja u okruženju upotpunjuje se cjelina hrvatske književnosti. 

Kao predložak razgovoru o ovoj temi poslužila su djela »Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. do danas« Stjepana Blažetina, »Slavonski tekst hrvatske književnosti« Helene Sablić-Tomić i Gorana Rema, o kojem je govorila mr. Vera Erl iz Osijeka, kao i knjiga poredbenih studija Janje Prodan »Dijalogom kroz stoljeća«, o kojoj su govorili Stjepan Blažetin i prof. dr. Ernest Barić iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha. »Izbor iz antologije romana u književnosti Hrvata u Vojvodini«, koji je početkom godine objavljen u osječkoj »Književnoj reviji«, predstavio je priređivač Milovan Miković.

Drugoga dana skupa bilo je riječi o »Hrvatskom govoru u slijevu rijeke Soline«, o čemu je govorio Alen Matošević iz Tuzle, predstavljena je svježe objavljena knjiga Sanje Vulić »Vitezovi hrvatskog jezika u Bačkoj«, a vrhunac ovog dijela programa bila je promocija »Sabranih djela Williama Shakespearea« u prijevodu na hrvatski jezik Mate Marasa, o kojima je govorio sam autor (opširnije u intervjuu na stranicama 12, 13, 14).

 

Sjećanje na Hrvatsko 

proljeće

 

U okviru festivala predstavljenja je i knjiga Nace Zelića »Hrvatsko proljeće i bački Hrvati« objavljena u izdanju Matice hrvatske Subotica. Na promociji je ocijenjeno kako knjiga predstavlja značajan uvid u dešavanja s početka 70-ih, te predstavlja polazište za daljnja istraživanja ove teme. 

Knjiga je, prema riječima autora, utemeljena isključivo na činjenicama prikupljenim iz brojnih dokumenata, prije svega programa s tadašnjih priredbi, objavljenih knjiga u tom razdoblju, te novinskih članaka u kojima se pisalo o Hrvatskom proljeću. 

Povjesničar Stevan Mačković je istaknuo kako ovo izdanje svojom tematikom predstavlja novost u historiografsko-zavičajnom seg-mentu. »Do sada u Bačkoj nije pisano o ovoj temi, dok u Hrvatskoj o tome postoji puno stručno-znanstvenih i popularno pisanih naslova«, rekao je Mačković.  

Završna svečanost

 

Festival je završen umjetničkim programom u HKC-u »Bunjevačko kolo« kojem su, osim sudionika, nazočni bili i učenici hrvatskih odjela iz osnovnih škola u Tavankutu i Đurđinu.  

Publika je tako u izvođenju pjevačke skupine »Bošnjakuše« imala priliku čuti dio narodnih pjesama iz bogate folklorne baštine bošnjačkih Hrvata, koji su se prije tri stoljeća doselili iz Bosne u okolicu Pečuha, zatim monolog iz Andrićeve pripovijetke »Čaša« u izvođenju Jurice Šustera, monolog »Katarine Kosače, kraljice bosanske« u izvođenju Ivane Petrović, glumice Narodnog pozorišta iz Tuzle. Također, ovom  je prigodom prikazana i predstava »Šest pingvinčića«, koju su izveli studenti I. godine glume i lutkarstva Umjetničke akademije u Osijeku. 

Treći festival ogranaka Matice hrvatske iz Osijeka, Tuzle, Pečuha i Subotice pomogli su Središnjica Matice hrvatske u Zagrebu, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, Grad Subotica i subotička tiskara »Rotografika«. Iduće godine domaćin festivala bit će mađarski grad Pečuh, točnije tamošnji ogranak Matice hrvatske.