Arhiv tekstova

Manifestacija »Noć muzeja« ove je godine održana 16. svibnja u 41 gradu u Srbiji. Organizatori iz Umjetničko-produkcijske grupe »Noć muzeja« navode kako je izložbene prostore posjetilo više od pola milijuna ljudi. Ovogodišnja »Noć muzeja« održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije i skupština gradova. Održavanje manifestacije pomogli su sponzori. U isto vrijeme »Noć muzeja« odvijala se i u 40 zemalja u Europi. 

»Noć muzeja« započeta je u Berlinu 1997. godine, a ubrzo su slične manifestacije organizirane u mnogim gradovima Europe. U Beogradu priređena je šesti put, dok je u drugim gradovima Srbije priređena po treći put. Ova manifestacija je u Hrvatskoj započeta 2005. godine kao gradski projekt šest zagrebačkih muzeja, a sljedeće godine postaje nacionalni kulturni događaj. »Noć muzeja« u Hrvatskoj je iniciralo Hrvatsko muzejsko društvo u suradnji sa Zajednicom kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore. Ovogodišnja manifestacija u Hrvatskoj je održana 30. siječnja, a prošloga tjedna ministar kulture Božo Biškupić čestitao je Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, ističući važnost muzeja kao baštinske ustanove, te važnost muzeja u promicanju kulturnog turizma.

Specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivima, koji posjetitelje privlače na određene destinacije. Netko voli lov, a netko voli kulturu. Što se tiče specifičnih turističkih destinacija, dobar je primjer lovni turizam, a znamo kako su i muzeji posebne i jedinstvene turističke destinacije. Interakcija kulture i turizma u svijetu nije ništa novo, jer je odavno uočena važnost takvog povezivanja zbog dviju stvari: jedna od njih je isplativost, dakle, zarada, a druga je promicanje vlastite kulture, od lokalnog do nacionalnog kulturnog potencijala, odnosno identiteta. No, modeli organiziranja kulturnog turizma ne mogu se preuzimati zbog svojih specifičnosti, a kao i u svim poslovima, kulturni turizam zahtijeva trud i kreativnost i neizostavno – financijska ulaganja!

U pitanju je odgovoran posao, jer treba prije svega sačuvati autentičnost vlastitog kulturnog bogatstva koje se nudi u ponudi kulturnog turizma, i jer upliv novca i razni zahtjevi velikih sponzora mogu utjecati na forme programa. No, dobro, svijet ide dalje. Dokaz da je u pitanju veoma unosan posao govori i podatak da su u Nizozemskoj turističke zajednice, koje su u privatnom vlasništvu, umnogome fokusirane na kulturne programe kojima u velikom broju privlače turiste. U polju kulturnog turizma važno je djelovanje i organizacije UNESCO, koja tzv. »decision makere« pri financiranju projekata usmjerava da u svome poslu, prije svega, održavaju strategije koje poštuju kulturni identitet. Interes za kulturni turizam je velik. Eiffelov toranj, muzeji Louvre, Beaubourg, Gare d’ Orsay, Gugenheim, Tate Modern ili dvorci Schonbrunn i Belvedere rutinski privlače turiste, ali je već odavno zbog rasta tržišta u turističku ponudu uključen veoma velik broj aspekata »popularne kulture«, ali i »visoke« kulture. Za turiste su uvijek atraktivni arhitektura, festivali, muzeji i galerije, ali turiste sve više privlače izrazi lokalnih stilova života, najviše tradicijskih, ali i modernih. Za razmišljati je kakve sve potencijale ima Dužijanca za predstavljanje u polju kulturnog turizma. 

   Ovogodišnja »Noć muzeja« je prošla, kultura i turizam idu i dalje ruku pod ruku u svijetu, a jedno je sigurno –  kao što je to napisao Vincent van Gogh: »Što god mi rekli o svijetu umjetnosti, on nije pokvaren«. I zbog toga je dobro što taj svijet umjetnosti promovira i kulturni turizam.