Arhiv tekstova

Radovi na izgradnji autoceste E 75 na Koridoru 10 od Horgoša do Novog Sada izazvali su veliku pozornost javnosti. Nakon svečanog obilježavanja početka radova 10. svibnja, sutradan su na gradilištu zatečena samo dva buldožera i jedan bager, koja su četiri dana bili nepokretni na objektu na dionici autoceste, kod 38. kilometra Koridora 10 od Horgoša do Novog Sada. To je sve što je ostalo od mehanizacije, koja je donesena kako bi obilježila dugo najavljivani nastavak radova na Koridoru 10. U nedjelju, 10. svibnja, izvođač radova, koji je dobio posao na tenderu, »Preduzeće za puteve Beograd« »dovukao« je oko 20 kamiona natovarenih s po 15 kubičnih metara šljunka, pijeska i drugog materijala koji se koristi za izgradnju cesta. 

Tada su predsjednik države Boris Tadić i premijer Mirko Cvetković zajedno s visokim dužnosnicima bili nazočni početku radova, kada je probijeno najmanje 100 metara buduće lijeve trake na autocesti prema Horgošu. Kada je svita državnog vrha otišla, kamioni su odvezeni, najvjerojatnije na neko drugo gradilište i ostala su samo tri stroja s čuvarem gradilišta. 

Da podsjetimo, dvije domaće tvrtke: »Preduzeće za puteve Beograd« i »Putevi Užice« dobile su posao nastavka izgradnje dijela Koridora 10 na dionici autoceste od 28. do 38. kilometra i od 98. do 108. kilometra autoceste Subotica-Novi Sad. Vrijednost radova je jedna milijarda i 530 milijuna dinara, financiraju se iz sredstava Vlade Srbije, a rok za završetak je šest mjeseci. Dionica autoceste koju treba graditi iznimno je značajna za Suboticu, jer predstavlja jednu od crnih točaka na cestama, gdje se u posljednje vrijeme događa veliki broj nesreća. 

»Radovi na izgradnji 10 kilometara duge dionice od Horgoša do Novog Sada ni u jednom momentu nisu stali. Morate razumjeti da radovi ne teku jedino kada strojevi  bruje«, ističe Srđan Jovanović, nadzornik iz Centra za puteve Beograd.

Predsjednik Upravnog odbora Koridora 10 Aleksandar Jankulov je rekao kako su radovi službeno počeli prije deset dana i istaknuo da je njima u interesu kvalitetno uraditi posao i poštovati predviđenu dinamiku radova.

Za razliku od Srbije, u Hrvatskoj su ozbiljnije prišli rješavanju izgradnje autocesta, koridora i poboljšanju prometa općenito. Autoceste u Hrvatskoj spadaju među najbolje u cijeloj Europi zahvaljujući činjenici da su nedavno izgrađene po suvremenim načelima. Glavne autoceste povezuju prijestolnicu Zagreb s drugim većim gradovima u zemlji i s važnim prijestolnicama susjednih zemalja. Prije nekoliko godina Hrvatska je cestama dovela srednju Europu na Jadran, konkurirajući projektima za sredstva EU u svezi s povezivanjem svojeg vodnog prometa. U okviru toga projekta izgrađen je kanal  Vukovar-Bosanski Šamac, tako da se  vodni promet s Dunava prebacio prema Šamcu, na Savu, i zatim je željeznicom i novom autocestom povezan s Jadranom.