Arhiv tekstova

U hodu

 

Emisija »Selo gori, a baba se češlja« među najgledanijim je na Radio televiziji Srbije, kažu podatci. Od 24. do 30. ožujka ona je bila prva po gledanosti, čak ispred glavne dnevne informativne emisije na javnom servisu –  Dnevnika 2. Možda to nije ni malo slučajno. Slušajući govore političara koji su se rastrčali po srbijanskim selima i gradovima, tvornicama i  televizijskim studijima, moglo bi se zaključiti kako su za Srbiju,  njezinu budućnost i građane koji u njoj žive, najvažniji njihovi međustranački odnosi, koja od  stranaka ima koalicijski, a koja ucjenjivački potencijal, tko je s kim bio u vezi i s kim više nikada neće, a s kim možda i hoće... 

Za to se vrijeme građani pitaju kojim putem će ići Srbija poslije izbora, hoće li se vratiti inflacija, hoće li moći isplaćivati kredite za poduzetničke pothvate, poljoprivredne strojeve, stanove, automobile... Pitaju se  hoće li se pogoršati uvjeti poslovanja, hoće li se održati stabilnost cijena, hoće li se nastaviti uzlazni trend suradnje sa susjedima i otvaranje prema Europi i svijetu. Ili će opet zavladati ideje kako smo sami sebi dovoljni pa makar jeli i korijenje, a oni koji nam šalju poruke kako trebamo nastaviti pridruživanje Europskoj Uniji »ionako ništa dobro ne misle Srbiji«.

U međuvremenu, u punom jeku predizborne kampanje, ono što se zasigurno pogoršalo jesu izborni uvjeti za stranke nacionalnih manjina. Ustavni sud Republike Srbije je, na prijedlog zastupnika Srpske radikalne stranke, obustavio primjenu odluke Republičke izborne komisije prema kojoj je strankama nacionalnih manjina potrebno najmanje 3.000 sudski ovjerenih potpisa birača za podnošenje izborne liste. Tako će odsad ove stranke morati dostaviti najmanje 10.000 potpisa.   Radikali su svoju inicijativu »objasnili« željom da se poštuju važeći zakonski okviri. Dobro poznati legalizam. Ali, ukoliko se uvjeti sudjelovanja na izborima mijenjaju nakon raspisivanja izbora, ukoliko se postignuta razina zaštite ljudskih prava snižava, o kakvom se to zakonskom okviru radi i treba li možda iz Ustava izbrisati »pozitivna« i ostaviti samo »diskriminacija«. 

J. D.