Arhiv tekstova

Ovo je neizlječiva bolest, koja se odlikuje progresivnom degeneracijom mozga, kada dolazi do razornog pogoršanja mentalnih funkcija. Intelektualne funkcije, poput pamćenja, shvaćanja i govora, pogoršavaju se. Pažnja obično luta, jednostavne računske operacije postanu nemoguće, a obične svakidašnje aktivnosti postaju sve teže. Izgubljenost i frustracije se posebno pogoršavaju noću. U ovoj bolesti dolazi do dramatičnih promjena raspoloženja i zato su česte provale bijesa, napadi prestrašenosti, te razdoblja duboke neosjetljivosti, bezvoljnosti i depresije. Pokraj ovako drastičnih psihičnih promjena postepeno se razvijaju i tjelesni problemi, poput čudnog hoda ili gubitka koordinacije. Konačno, pacijent može postati potpuno nekomunikativan, tjelesno bespomoćan i inkontinentan. Bolest je, bez iznimke, smrtonosna. 

Iako se neki od naprijed navedenih simptoma javljaju kod većine starih osoba kao prirodna posljedica starenja, Alzheimerova bolest je neprirodno stanje, čiji se uzroci i dalje istražuju. 

NEIZLJEČIVA BOLEST: Suština promjena u moždanom tkivu je nastajanje bjelančevinastih »plakova«, koje mogu izazvati različiti uzroci. Prije svega, sumnja se na genetsku opterećenost prilikom nastanka ove bolesti, a poznato je da je opasnost od obolijevanja veća u osobe kojoj je roditelj imao ovu bolest. Manje je vjerojatno da bolest nastaje zbog unosa sićušnih čestica aluminija sa suđa za kuhinju, unosa cinka ili, pak, kao posljedica povrede glave. Ipak, neophodno je naglasiti da ZNANSTVENICI JOŠ UVIJEK NISU OTKRILI – IZAZIVA LI PLAK ALZHEIMEROVU BOLEST, ILI JE PLAK POSLJEDICA BOLESTI.

Od neprimjetne pojave ove bolesti do smrti može proći tek nekoliko godina ili se bolest može odigravati tijekom razdoblja od čak 20 godina, no, prosječno joj je trajanje oko sedam godina. Među odraslim Amerikancima ova bolest je četvrti među vodećim uzrocima smrti, nakon srčanih bolesti, raka i moždanog udara. Do osamdesete godine života približno svaka treća osoba oboli od Alzheimerove bolesti. Žene su na bolest dvostruko osjetljivije od muškaraca, a bijelci su joj oko četiri puta podložniji od crnaca.

DIJAGNOZA: Dijagnoza ove bolesti postavlja se od strane neurologa nakon niza pregleda, koji najprije isključuju druge bolesti moždanog tkiva, kao što su, na primjer, Parkinsonova bolest, moždani udar ili, pak, Hungtingtonovoa bolest – nasljedna degenerativna nervna bolest, kao i mnoge druge bolesti koje mogu dovesti do sličnih problema. Tako slične simptome izaziva i nedostatak vitamina B, malokrvnost, tj. anemija, snižena razina šećera u krvi (hipoglikemija), depresija, tumori na mozgu, tegobe sa štitnom žlijezdom i druge.

S obzirom da je Alzheimerova bolest neizlječiva, svakako je najbolje pokušati preventirati njen nastanak. Ako u vašoj obitelji ima oboljelih od ove bolesti i vas brine – nećete li i vi oboljeti, najbolja vam je strategija živjeti zdravim životom: jedite pravilno i redovito vježbajte, kako biste održavali cijeli organizam, a osobito nervne stanice u mozgu u dobrom stanju. Iznad svega izbjegavajte dim cigarete i onečišćeni zrak koliko god možete, što će vam pomoći izbjeći izlaganje slobodnim radikalima, koje je nekoliko istraživanja povezalo s nastankom plaka. 

I nakon svega – ako kod kuće imate nekoga već oboljelog od ove podmukle bolesti, svakako je neophodna posebna skrb za njega. Na primjer, da biste oboljelom od ove bolesti pomogli izaći na kraj s gubitkom orijentacije i slabljenjem mentalnih funkcija potičite osjećaj sigurnosti na sve moguće načine – zadržite stabilnu poznatu okolicu u kojoj će živjeti, držite se ustaljenih navika i postupaka, kad morate biti odsutni, ostavite kao podsjetnik jednostavne upute kao poruke. Zbog čestog lutanja i gubljenja postarajte se da oboljela osoba stalno nosi narukvicu za indentifikaciju i s brojem telefona kuće. Potrebno je puno šetati i razgovarati s takvim osobama prisjećajući se starih, ali i skorašnjih događaja, kako bi im kratko sjećanje bar malo duže ostalo funkcionalno.

Na samom početku bolesti, ali i prije njenog nastanka, za stare osobe je neophodno da su stalno mentalno aktivne, bilo kroz čitanje različite literature, igranje šaha, kartanje, ili, pak, jednostavnim rješavanjem križaljki. Na ovaj način starija osoba duže čuva svoje mentalne funkcije zdravima i automatski popravlja kvalitetu svoga života, što je, svakako, i jedan od ciljeva suvremene medicine.