Arhiv tekstova

Kad u Sonti kažete: idem kod Katice Rudikine, ljudi već znaju kako vam je na pragu nekakvo veselje. Vitalna, sedamdesetčetverogodišnja Katica Kozbašić žena je koja je kroz svoje rukotvorine bila zastupljena na velikom broju krštenja, prvih pričesti, zaruka, svadbi, pa i na drugim slavljima u selu i u okolnim mjestima. Jedina u Sonti i jedna od rijetkih u okolici već godinama  proizvodi ukrasne predmete za glavu i za dijelove ruha. Nije ona zanat učila niti u kakvoj školi, izobrazba za posao kojega voli i radi i dan-danas jednostavno joj je u genima, a sve tajne naučila je od svoje majke Katarine Tančik. Katarina, noseći u sebi malu Katicu, daleke 1934. godine počela je naukovanje u Odžacima kod jednoga majstora, koji se koncem Drugoga svjetskoga rata s okupatorskom vojskom povukao u rodnu Njemačku.  

S UKRASIMA OD ROĐENJA: »Majka je bila nadarena za ovaj zanat, sve joj je išlo od ruke. Otkako znam za sebe, ukrasi koje je ona radila bili su mi najdraže igračke. Jako rano mi je počela, na moju veliku radost,  povjeravati jednostavnije poslove, a kako bih koji svladala, čekao bi me novi. Na taj sam način postupno ulazila u sve tajne ovoga posla. Kad sam ga poslije majčine smrti u cijelosti preuzela, nije bilo toga što nisam mogla uraditi«, priča teta Katica. Svoje proizvode: razne krune i krunice, ukrase za ruho, ukrase za prvopričesničke svijeće, ukrase za crkvu, ukrase za kapicu koja je dio sonćanske djevojačke narodne nošnje, ukrasi za šešire koje su  nosili momci, »molovane pregače i tarke«, radila je isključivo ručno, bez  osobitih pomagala. »Od pribora rabim šilo, iglu, damil,  žicu, škare, kalupe i lagani čekić. Sve ove listiće i cvjetiće izrezivala sam kalupima, a danas se mogu i kupiti. Materijali su mi krep-papir, svila, til, perlice i biseri. Svila i til kupovali su se na metar, danas ih je sve teže naći. Za izradu jednoga cvijeta ili krunice, prvo se radi osnovna kontura od žice, koja se fino uvije u vrpce od krep-papira. Za ogranke se rabi tanja žica, a za listiće i cvjetiće još tanja. Nekada su se listići i cvjetići učvršćivali specijalnim lijepkom, koji se kupovao u prahu i rastvarao u vodi. Veliki problem je bio to što je znao ostavljati žute tragove. Danas se rabi drvofiks ili oho-lijepak«, objašnjava teta Katica i uzima jedan prekrasan ukras od umjetnoga cvijeća. 

TEHNIKA IZRADE: »Ukrasi za šešir ili kapicu radili su se drugom tehnikom. Ovo je ukras za šešir, radi se od krep-papira. Cvijet se formira rukom, umače se u rastopljen vosak, pa u hladnu vodu, tako da se u momentu stisne. Vrhovi latica se ukrase zlatnim ili srebrnim sjajem. Na isti se način rade i cvjetovi za kapicu. Daljnji postupak je isti poput gore opisanoga«, kaže nam teta Katica. U svojoj dugogodišnjoj karijeri mnoge je djevojke opremila za vjenčanje. »Prijašnjih godina nije bilo butika i iznajmljivanja vjenčanica, a čak je bilo i sramota vjenčati se u tuđoj. Za mlade sam izrađivala bukete, oglavlja, pa i cijele šlajere. Šlajer se krojio od tila, koji se prodavao na metar, a cvjetovi za bukete izrađivani su od svile, bez uporabe voska. Čvrstoća i kvaliteta cvijeta ovisila je jedino o mojemu osjećaju kojega sam imala u prstima. Osim djevojaka, opremila sam i mnoge kneževe i kneginje našega Grožđe-bala«, priča teta Katica dok nam pokazuje stare fotografije na kojima su njezinih ruku djela. Otkriva nam kako je oduvijek najviše voljela raditi obojene pregače. »Uradila sam jako veliki broj ovih dijelova pučkoga ruha. Donijeti pregač bih prvo trukovala (nanošenje boje preko papira sa šupljom mustrom op. aut.)  uljanom bojom, a onda je na red dolazio moj najdraži dio posla. Nanesena se šara rukom šatirala, tu su najviše dolazili do izražaja moji ukus i znanje, kao i osjećaj za nijansiranje. Na ovaj način bojile su se i tarke. Poslije toga se nisu smjeli prati, a trajnost im je bila dvadesetak godina.« Iako kažu kako ovaj zanat izumire, teta Katica neće ostati bez nasljednika. S njom radi i kćer Marina, a prije odlaska u vojsku radio je i unuk Ivica, tako da se potencijalne mlade u Sonti ne moraju plašiti tko će ih opremiti za vjenčanje.

g