Arhiv tekstova

Tijekom godina komunističkoga režima riječ blagdan potiskivana je iz hrvatskoga jezika, okarakterizirana je kao vjerska  i svedena samo na crkvenu uporabu u kojoj se je, srećom, sačuvala. Osamostaljenjem Republike Hrvatske u uporabu su vraćene mnoge riječi, a među njima i riječ blagdan. Tako je ova riječ postala sinonimom za režimski obojenu riječ praznik. Otada je riječ praznik nepravedno  potiskivana pa su praznici postali blagdanima. Jesu li praznik i blagdan istoznačnice? 

 

Treba istaknuti da su i praznik i blagdan  hrvatske riječi, ali nisu potpuno zamjenjive, nisu istoznačnice, nego bliskoznačnice. Riječ praznik svojom nas osnovom upućuje na prazninu, dakle dan koji je prazan od rada – neradni dan.  Blagdan je riječ koja je nastala od dviju riječi blag i dan te nas već tvorba riječi upućuje da je ovaj dan drukčiji, poseban, svečan dan posvećen nekom crkvenom događaju.

Kada ćemo rabiti koju riječ? Za Božić, Uskrs, Novu godinu i Veliku Gospu reći ćemo da su u prvome redu crkveni blagdani, ali su ujedno i praznici jer su u RH neradni dani. Dok su blagdani Josipovo, Markovo, Jurjevo i mnogi drugi samo balgdani jer nisu neradni dani. Za Prvi svibnja ili Dan antifašističke borbe (22. lipnja) reći ćemo da su praznici jer su neradni dani. 

 

Kada imenicu praznik rabimo u množini – praznici, označujemo dulje vrijeme bez nastave ili rada. Za učenički odmor od škole kažemo da su to školski praznici tijekom kojih ima i blagdana. Tijekom proljetnih, ili uskrsnih, praznika slavimo blagdan Uskrsa, a ostali su dani učenicima prazni od rada, dakle praznici.  Ove praznike nazivamo proljetnima ili uskrsnima jer su uvijek vezani uz blagdan Uskrsa. Za učenički odmor nije dobro rabiti srbizam raspust, a ni tuđicu ferije kad imamo hrvatske riječi učenički praznici i odmor učenika.