Arhiv tekstova

U ovo se predblagdansko vrijeme često čuju pridjevi tvoreni od naziva najvećega kršćanskoga blagdana – Uskrsa. Stoga se s pravom možemo upitati je li točno reći:

 

– Na Veliki četvrak počinju uskrsni praznici.

Ili:

– Na Veliki četvrtak počinju uskršnji praznici.

 

Kako bismo rasvijetlili ovu dvojbu, pogledajmo tvorbenu normu hrvatskoga književnoga jezika. Pridjeve možemo tvoriti i jednim (-ni) i drugim (-nji)  dometkom (sufiksom). Učestalija i uobičajenija je tvorba dometkom –ni, no za oba je  primjera lako pronaći potvrdu u književnome jeziku. Tako su dometkom  -ni tvoreni pridjevi: božićni, subotni, proljetni, ma-turalni, ljetni, razredni, predmetni i mnogi drugi. Dometkom –nji tvori se manji broj pridjeva: današnji, svevišnji, tadašnji,  godišnji…

Tvorbeno je oblik uskrsni uobičajeniji i češći. O tome govori akademik Stjepan Babić, autor Gramatike hrvatskoga jezika i Hrvatskoga pravopisa, te kaže: »Može se zaključiti da se pridjevim sufiksom –nji pridjevi tvore samo iznimno, a koliko se tvore, dobrim je dijelom zbog glasovnih razloga, u većini zbog podudarnosti po mjestu tvorbe.«  

Oblik uskršnji nosi stilsku obilježenost te ga možemo rabiti kada želimo postići sugestivnost izraza.

U velikom povijesnom Rječniku Jugoslavenske akademije znanosti umjetnosti (JAZU) piše: »… uskrsni znači koji se tiče Uskrsa…«, te navodi potvrđenost u tekstovima hrvatskih pisaca od 14. st do danas. Isti izvor za  oblik uskršnji kaže: »…isto što i uskrsni…« te navodi svega nekoliko primjera iz hrvatske književnosti. 

O ovoj su tvorbenoj dvojbi pisali i mnogi drugi jezikoslovci (Stjepko Težak u savjetniku »Hrvatski naš svagda(š)nji«, Ilija Protuđer u savjetniku »Pravilno govorim hrvatski 4« i Nebojša Koharović  u jezičnom savjetniku skupine autora »Govorimo hrvatski«) i ponudili slična pojašnjenja i preporuke, što u hrvatskome jeziku nije česta pojava. Naime, mnoga su jezična pitanja i nakon niza polemika još uvijek ostala otvorena te je govorniku prepušteno da se prikloni afirmacijskoj  ili negacijskoj skupini, kao što je primjerice slučaj s pisanjem negacije ne ću/neću.

Dakle, oba oblika, uskrsni i uskršnji, su valjana. Prednost treba dati, u stilski neutralnoj uporabi,  obliku uskrsni. Te je stoga preporučljivo reći:

– Uskrsni ponedjeljak je neradan dan.

– Radujem se uskrsnoj misi.