Arhiv tekstova

Naslovnicu najnovijeg uratka Slobodana Šnajdera ukrasio je detalj iz fotoarhiva »Kraša«, tvornice slastica iz Zagreba. Na njoj kutije bombona koji je odavno prestao biti samo slastica – poznatog 505 SA CRTOM.  Njegovu slatku poveznicu s knjigom valja potražiti u naslovu jedne od sedam novela, koliko ih knjiga sadrži.

»Taj predmet na vrhu kredenca bila je jedna kutija. Ta je kutija bila obla, imala je na svom trbuščiću neke zrake, crte, što li. I na njoj je pisalo: 505 SA CRTOM.

Cijelo moje djetinjstvo, kod bake i na nekim drugim mjestima, usve sretno djetinjstvo (ja nisam dijete palog borca) pratila je baš takva kutija – 505 SA CRTOM – u kojoj su bili crveni bomboni, superslatki i ukusni, ali gotovo da je ta kutija bila važnija od onoga što je u sebi skrivala.«

Ulomak je to iz anonimnog pisma što ga je Slobodan Šnajder dobio kao kolumnist »Novog lista«. Tekst u kome nas slavni bombon vraća u prošlost baš poput kolačića u romanu Marcela Prousta, otvorit će i druge mogućnosti za prisjećanje na ono što je nekada bilo. Vrijeme, koje već pripada prošlosti, živi još samo u neponovljenim okusima sitnica. Iako su od tada svima nama ponuđeni toliki drugi okusi, neusporedivo raskošniji i bogatiji, čudesni okus negdašnjih bombona ipak se ne može ni s čim usporediti.

KNJIGA NOVELA: Slobodan Šnajder (Zagreb, 1948.) diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Suosnivač je i dugogodišnji urednik časopisa »Prolog«. Čitateljskoj je publici poznat kao dramatičar, esejist i novinski kolumnist. Prozu objavljuje od 1966. (»Polet«, »Republika«, »Književna republika«, »Tvrđa«), a ovo je njegova prva knjiga novela.

Samo u »Derbiju«, prvoj noveli, Šnajder je pripovjedač u prvom licu. U svim ostalima povlači se u drugi plan i preuzima samo naizgled neutralniju ulogu promatrača. No, promatrati neobičan obrat u životu žene čije cvjetno ime (u noveli »Ljubica«) počinje smetati onima oko nje ili pratiti nastojanja mladog para da zapleše valcer u Bečkoj državnoj operi u istoimenoj priči, samo je naizgled jednostavnija uloga. Motriti život u svim pojavnostima kojima su se okitile devedesete nije ni lako ni jednostavno. Promatrač koji nastoji biti objektivan, naći će se na mukama pri izboru događaja što se nameću sami od sebe, jer konkurencija je velika, a mogućnosti da ih se samo preslika sve su manje. 

SITNE KOCKICE: Devedesete godine, naime, bile su bremenite mnogim događajima što su upravo vapili da se i o njima kaže koja. Slobodan Šnajder odlučuje se za sitne kockice od kojih je složen mozaik vremena što je uslijedilo nakon velikih previranja. Njegova su preokupacija oni događaji i sudbine kojima se povijest neće baviti, jer su pri njezinim širokim potezima gotovo nevidljivi. Ljudske sudbine onih što se tako nepravedno nazivaju malim ljudima teme su o kojima govori pisac pripovjedač. Oni, koji ispisuju svoju vlastitu povijest i doživljavaju lomove u vrijeme kada se svi bave velikim temama, u Slobodanu Šnajderu nalaze svog pisca. 

»Zapisi iz mrtvog doma«, jedna od novela iz ove zbirke, gotovo da bi mogla biti podnaslovom knjige »505 sa crtom«. Jer, dok naslovni bombon zavarava svojom slatkoćom, ova nam novela brzo razbija iluzije o mnogo čemu. U promatranju staračkog doma i mlade žene koja ga uporno posjećuje, u kratkom će se vremenu kadar promatrača ispuniti mnogim relevantnim čimbenicima našeg vremena i prostora. Našlo bi se tu materijala za čitav roman ili pravi igrani film, no, Šnajderova snaga upravo je u nastojanju da sve ostane na razini pukog dokumentarizma. Slikati ono što je uslijedilo nakon devedesetih moglo se jedino tako – prepuštajući čitateljima da sami procijene što je ostalo od one kutije s bombonima 505 sa crtom. Znače li nam oni išta iz perspektive nekog tko u New Yorku traži svoju ljubav, pretvorenu u pornoglumicu (»Paris –Texas«), ili onog tko ne zna što s oštećenom bistom svog oca, nekadašnjeg zaslužnog građanina (u noveli »Glava«).

Knjiga »505 sa crtom« objavljena je u biblioteci »Velimir Visković bira za Vas«, dajući nam mogućnost da upoznamo pisca Slobodana Šnajdera i kao novelista. U njoj on ostaje dosljedan stavovima koje je promovirao i u ranijim djelima, pa se u ovoj knjizi može uočiti interes za socijalnu tematiku te kritički stav prema mnogim pojavama koje dolaze u vidokrug pisca promatrača. Ako sve to uspijemo zasladiti bombonom 505 SA CRTOM, možda nas probuđeni interes za ono na što Šnajder upire prstom odvede do još pokojeg djela suvremene hrvatske književnosti slična određenja.

g