Arhiv tekstova

Nova knjiga Lazara Franciškovića

 

U nakladi Udruge za potporu bačkim Hrvatima iz Zagreba, kao prva u ediciji Tusculum, objavljena je knjiga »Grall« subotičkog književnika Lazara Franciškovića. Riječ je o spjevu koji je već ranije, prije desetak godina, objavljen u subotičkom časopisu za kulturu, umjetnost i znanost »Rukovet«. Recenzentica knjige je dr. Sanja Vulić, jezikoslovka iz Zagreba. Knjiga se može kupiti u knjižari »Danilo Kiš«.

 

Branka Parlić nastupa u Rovinju

 

Novosadska pijanistica Branka Parlić, svjetski istaknuta interpretatorica suvremene klasične glazbe, održat će 23. ožujka Uskrsni koncert u crkvi Svetog Franje u Rovinju, u okviru ciklusa »Gandusiana«, konceptualno posvećenog glazbi koja preispituje granice vlastitog žanra, a time i smisao svog nastanka i postojanja.

Branka Parlić najavila je za portal SEEcult.org kako će na glasovirskom recitalu pod nazivom »Kružno disanje« (Circular breathing) izvesti djela Erika Satija, Wima Mertensa, Johna Cagea i Philipa Glassa.

 

Kazalište iz Siska nastupilo u Beogradu

 

Na VII. međunarodnom kazališnom festivalu »Slavija 2008.« u Beogradu, u subotu 15. ožujka publici se predstavila »Kristalna kocka vedrine« – Gradsko kazalište iz Siska predstavom »Kos« Davida Harrowera u režiji Zijaha A. Sokolovića. 

Kako je prenio HRT, publika je višeminutnim pljeskom nagradila glumu Olge Pakalović i Zijaha A. Sokolovića, a mišljenja su kritike kako je to jedna od boljih predstava na festivalu. 

Na festivalu »Slavija 2008.«, održanom od 9. do 16. ožujka, nastupila su kazališta iz Hrvatske, Latvije, Rusije, Makedonije, Bugarske, Švicarske, Japana, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.

  

Projekti interkulturalnog dijaloga 

kao regionalni prioritet

 

Sudionici četvrte konferencije Vijeća ministara, održane 14. ožujka u Zagrebu, složili su se kako je jedan od prioriteta razvijanje programa Regionalnog programa za kulturno i prirodno naslijeđe jugoistočne Europe, koji provode Vijeće Europe i Europska komisija sa zemljama u regiji. Cilj tog projekta je očuvanje zajedničkog kulturnog naslijeđa zemalja u regiji i njegova upotreba u održivom razvoju regije, osobito u razvoju kulturnog turizma, priopćilo je Ministarstvo kulture Srbije, a prenosi SEEcult.org.

Na konferenciji u Zagrebu usvojena je zajednička deklaracija koja kao regionalni prioritet ističe razvoj projekata interkulturnog dijaloga radi približavanja stanovnika regije, kao i bolje suradnje i razumijevanja. 

Na konferenciji su sudjelovala i izaslanstva: Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Grčke, Makedonije, Turske, Crne Gore i Hrvatske, a kao promatrači – predstavnici Austrije i Slovenije, uz goste iz Vijeća Europe i Europske komisije. 

Subotička praizvedba mise 

»Telo Kristuševo«

 

Na Cvjetnicu, na večernjoj misi u katedrali sv. Terezije Avilske članovi HKC »Bunjevačko kolo« izveli su skladbu pod nazivom »Telo Kristuševo« skladatelja Tomislava Uhlika. Radi se o liturgijskoj kantati pisanoj za folklorni zbor i tamburaški orkestar, a za potrebe Ansambla narodnih plesova i pjesama »Lado«, koji je ovo djelo darovao Katoličkom institutu »Ivan Antunović« iz Subotice. Misa »Telo Kristuševo« sastoji se iz šest stavaka: Kirje, Dika Bogu, Verujem, Svet, Pozdravljeno budi i Agnec Božji. 

 

Uspjeh hrvatskih pisaca u Leipzigu

 

U središtu pozornosti ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu, koji je završio u nedjelju, bila je hrvatska književnost, piše HRT. Hrvatska je bila zemlja-partner tome najstarijem sajmu knjiga u svijetu, a sajamska se priredba održavala pod motom: »Leipzig liest kroatisch – Leipzig čita hrvatski«. Na ovogodišnjem sajmu predstavilo se 37 hrvatskih književnika. Čitanja naših autora u klubovima diljem grada njemačka publika pozorno je slušala u velikom broju. 

Uz pisce mlađeg naraštaja Edu Popovića, Zorana Ferića i Romana Simića, prevođene i prije, ove je godine zanimanje medija bilo snažno usmjereno prema Igoru Štiksu čiji je roman »Elijahova stolica«, u prijevodu njemačko-hrvatske književnice Marice Bodrožić, u pretprodaji otišao u tri tisuće primjeraka.

No dosad najveće predstavljanje hrvatske književnosti nije završilo zatvaranjem sajma. Nakon Leipziga hrvatski pisci idu u Dresden, Berlin i druge njemačke gradove gdje će čitati svoje tekstove i potvrditi nepodijeljene komplimente koje su dobili već u Leipzigu. 

Inače, na ovogodišnjem sajmu sudjelovalo je više od dvije tisuće izdavača iz četrdesetak zemalja.