Arhiv tekstova

Posljednja od šest velikih kompanija, čiji je upis besplatnih dionica u tijeku, jest Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu. Točnije u Surčinu, nekada pitomom i živopisnom srijemskom mjestu, posljednjih godina poznatijem po kriminalnom klanu, koji s ovim poduzećem, pa prema tome i s ovim tekstom, na sreću nema veze.

Beogradska se zračna luka imenom Nikole Tesle diči od 11. srpnja 2006. godine. Toga je dana, naime, na zgradi zračne luke zasjao natpis JP Aerodrom Nikola Tesla. Bio je to dio proslave 150 godina od rođenja Nikole Tesle, velikog znanstvenika značajnog i za Srbe i za Hrvate, poznatog i po višekratno ponovljenoj izjavi: »Ponosan sam na svoje srpsko podrijetlo i hrvatsku domovinu.«

OD BANJICE DO SURČINA: Priča o Javnom poduzeću Aero-drom Beograd – Nikola Tesla počinje još davne 1910. godine. Od tada do danas, letjelište je mijenjalo lokaciju, raslo i razvijalo se. Prvo letjelište u Beogradu nastalo je krajem 1910. godine na vojnom vježbalištu u predgrađu Banjica. Tamo su letenje zrakoplovom prikazivali pioniri avijacije – Simon, Maslenikov, Vidmar i Čermak.

Početkom 1912. godine na Banjici je podignut prvi drveni hangar za zrakoplove namijenjen ratovanju protiv Turske. Dvije godine kasnije na Banjici se postavlja srpska zrakoplovna eskadrila i balonska četa. Banjička je zračna luka korištena i poslije Prvog svjetskog rata za potrebe poštanskog prometa na relaciji Skoplje-Niš-Beograd-Novi Sad i Beograd-Sarajevo-Mostar. U blizini mjesta gdje se nalazila ova zračna luka danas je Vojno-medicinska akademija (VMA).

Kasnije su zrakoplovi polijetali s drugih lokacija u blizini Beograda, a 1944. godine nakon povlačenja Nijemaca za mjesto nove međunarodne zračne luke odabran je prostor u blizini Surčina, 18 kilometara zapadno od Beograda. Zračna je luka puštena u promet 1962. Treba li naglasiti kako je vrpcu osobno presjekao predsjednik Tito? Imala je jednu pistu dužine 3000 metara, uzletno-sletnu stazu duljine 3350 metara, pristanišnu zgradu za prijam putnika, kontrolni toranj, veliku platformu za opsluživanje letjelica i drugu suvremenu opremu. Kasnije je izgrađena i nova zgrada za prijam putnika, proširena platforma za prijam zrakoplova, produžena pista, a 1997. godine ugrađena je oprema za kategoriju II i time omogućena uporaba zračne luke po lošijim vremenskim uvjetima. 

POSLOVANJE I IMOVINA: U protekle četiri godine JP Aerodrom Nikola Tesla ostvario je značajne rezultate u poslovanju, prije svega zahvaljujući proširenju osnovne djelatnosti: obujam prometa u 2006. godini je za 30,4 posto bio veći nego u 2003. Značajan rastući trend bilježi i promet putnika i robe, koji već u prvih devet mjeseci 2007. godine premašuje promet ostvaren tijekom čitave 2003. godine.

Povećanje prometa zrakoplova i putnika, i to bez značajnijih promjena cijena, dovelo je do stalnog rasta ukupnih prihoda, koji su u prvih devet mjeseci 2007. godine za 68,69 posto bili veći od ukupnog prihoda ostvarenog u 2003. godini. Tako je ukupan prihod u razdoblju siječanj/rujan 2007. godine iznosio oko 39 milijuna eura, a značajno je kako u toj brojci više od polovice čine prihodi ostvareni na inozemnom tržištu.

Profit poduzeća također je znatno uvećavan posljednjih godina, prije svega rigoroznom troškovnom politikom i smanjenjem broja zaposlenika: neto dobit je u 2006. godini više nego upetostručena u odnosu na 2003. godinu, a u prvih devet mjeseci 2007. dostigla je rekordnih gotovo 10 milijuna eura. 

Prema procjenama imovine od strane neovisnih tvrtki vrijednost poslovne imovine Aerodroma Nikola Tesla Beograd iznosi oko 188 milijuna eura. 

Z. P.