Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Šarana jaja u bojama grada

Grad na Dravi još uvijek nema gradonačelnika, ali ima Cvjetni korzo, čulo se u šali prošle subote na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića, koji već devetu godinu ugošćuje brojne udruge baš na Cvjetnu subotu. Ova prelijepa manifestacija okupila je i ove godine više od tisuću sudionika iz – Lions kluba Kuna, Lions kluba Mursa, Centra Ivan Štark, Centra za predškolski odgoj, Centra za profesionalnu rehabilitaciju, Etno-centra Osijek, Društva Naša djeca, Njemačke narodnosne zajednice, Matice slovačke, Nacionalne zajednice Bošnjaka, Srpskog kulturnog društva Prosveta, Slovenskog kulturnog društva Stanko Vraz, Makedonskog kulturnog dru-štva Braća Miladinovci, Ženske udruge Izvor iz Tenje, Udruge Šokačko srce iz Zelčina, te osječkih udruga Šokačka grana i Zavičajne udruge Gibarac. 
I nisu samo članovi udruga napučili osječki središnji trg, bilo je tu i mnoštvo građana, koji su uživali u: prekrasnim pisanicama, od onih ekoloških – bojanih u lukovini, do ispuhanih, rezbarenih zubarskim alatom i optočenih šlingom, do tradicionalnih svilopisa, kojima su se Šokci hvalili na blagdan Uskrsa; zatim u lijepim nošnjama i izloženom rukotvorstvu, ali su i kušali korizmene kolače, posne pite, kuhane perece, kiflice s pekmezom, ali i slasne kolače kojih je bilo u izobilju. Točila se rakija, pilo se vino, blagovala se kuhana šunka, debela kobasica i mladi luk, jer sve su to sastojci svetenja, svečanog doručka, koji se na Uskrs nosi na mladu misu na blagoslov jela. 
PRIKAZANA TRADICIJA I BAŠTINA: Točno u podne rijeka kostimirane mladeži slijevala se iz drevne osječke Tvrđe na Trg Ante Starčevića, a maštovite dječje ruke uz pomoć učiteljica i, naravno, roditelja dočarale su bajkovite prinčeve i princeze i bezbroj jaglaca, gerbera, narcisa, zumbula i drugog cvijeća uživajući u lijepom proljetnom danu i preduskrsnom ozračju. 
Sve je to popraćeno pjesmom i glazbom folklornih skupina – makedonskog društva Braća Miladinovci, slovačkog društva iz Josipovca Punitovačkog, tamburaškog sastava Šokačka duša i ženske pjevačke skupine Šokice, dok su udruge iz Gibarca i Zelčina prikazale običaj spremanja i nošenja uskršnjega jela na blagoslov u crkvu.
Kako manifestacija ima i natjecateljski karakter, prosudbena je komisija obišla sve štandove i imala pune ruke posla, a predsjednica Radmila Bjondić, kustosica u Muzeju Slavonije u Osijeku, žali se na vrlo nezahvalan posao. »Svake je godine sve više udruga i ova je manifestacija svake godine sve ljepša i bogatija, ponuda je sve veća i raznovrsnija, pa je i naš posao sve nezahvalniji, no, ono što moram reći to je da je Grad uradio pravu stvar s ovim događanjem, o čemu svjedoči ovo mnoštvo svijeta, ovo obiteljsko okupljanje i uživanje u bogatstvu ponude, pa svatko nešto ili kuša ili kupi. Evo kako ugodno provesti subotnje prijepodne, a ujedno djeci pokazati ponešto od tradicije i baštine. Kako smo morali i ocijeniti to što smo pogledali, odlučili smo da III. mjesto pripadne udruzi Šokačka grana, II. Matici slovačkoj, a jednoglasno smo zaključili da je ove godine najbolje predstavila svoj kraj i svoju baštinu Zavičajna udruga Gibarčana sa sjedištem u Osijeku.« 
ODUŠEVLJENI GIBARČANI: Odluka je oduševila Gibarčane pa je Mata Barišić, dopredsjednik udruge, rekao kako je on znao što će biti, jer ovakve ljepote nema na svijetu. »Takve šlinge, takvog tkanja, na starinskom platnu, na usnivanom, pa ove ponjave, ovi krušnjaci i ovi ručnici stariji su od svakog od nas ponaosob, ta stariji su od sto godina.« A Ana Josić, koja danas živi u Briješću, nedaleko Osijeka, hvali gibaračko narodno ruho. »Ove su nošnje još od moje bake, a ova na unuci je nova, to sam radila prema starom gibaračkom predlošku. E tako sam se i ja nosila kad sam bila djevojka, kad sam se udala povezivala sam se ovako kako je snaha sad povezana, a sada sam baka i nosim svagdanje, korizmeno ruho.«
Slavko  Žebić
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika