Arhiv tekstova

Često u razgovoru možemo čuti da je sastanak odložen za sutra ili je sjednica odložena za sljedeći mjesec. Mnogi će se upitati u čemu je problem, pa odložiti je hrvatska riječ. Jest, hrvatska je, ali ju treba pravilno upotrebljavati. Glagoli odgoditi i odložiti pripadaju hrvatskome jeziku i potvrđuju svojim primjerom bitnu značajku našega jezika, a to je razlikovnost.

 

Da bismo pojasnili razlike, romotrit ćemo osnovu obiju riječi.  Glagol odložiti u svojoj osnovi ima –log , a log je ležaj, mjesto gdje se može obitavati, skloniti, živjeti. Osnova –log postoji u nizu primjera kojima se kazuje mjesto.

 

Takvi su primjeri:

- brlog (br-log) – mjesto gdje životinja živi;

- izlog (iz-log) – mjesto u kojemu što pokazujemo, izlažemo;

- polog (po-log) – kada novac polažemo na jedno mjesto kao jamčevinu kažemo da smo ga stavili u polog.

 

Iz iste je osnove nastala i imenica ložnica (log-nica)- prostorija u kojoj spavamo. U svim se  primjerima  govori o mjestu, ne bez razloga. Dakle, odložiti možemo nekakav predmet na neko mjesto. Stoga je pravilno kazati:

 

- Ivane, odloži knjigu na policu!

- Zimsku sam odjeću odložila u ormar do sljedeće zime.

 

Pogledajmo kako izgleda raščlamba glagola odgoditi i kada ćemo njega pravilno upotrijebiti. 

 

Glagol odgoditi (od-god-iti) u svojoj osnovi ima –god. Što su godovi? God ili godovi su prstenovi u stablu koji potvrđuju vrijeme. Ako promotrimo neke primjere, vidjet ćemo da se i u njima radi o vremenu. Tako imenicama: godina, godišnjica, godište određujemo vrijeme. Isto je i s pridjevom godišnji. Iz primjera je vidljivo da glagol odgoditi valja rabiti kada govorimo o vremenu. Stoga ćemo sastanak, s početka teksta, odgoditi za sutra, a sjednicu ćemo odgoditi do sljedećega mjeseca.

Zapamtimo: odgoditi možemo nešto na neko vrijeme, a odložit ćemo predmet na neko mjesto!