Arhiv tekstova

Naslijeđe

 

Odlukom Skupštine Vojvodine početkom ovoga tjedna osnovan je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Osnovani su također i zavodi za kulturu vojvođanskih Mađara, Rumunja, Slovaka i Rusina, a sredstva za rad i programsku aktivnost zavoda osigurana su iz proračuna AP Vojvodine. Ovim je hrvatska zajednica dobila jednu značajnu instituciju, koja će se baviti zaštitom i razvojem nacionalne kulture, tradicije i jezika, a nije nevažno i kako je time ovoga puta hrvatska manjina izjednačena sa »starim« vojvođanskim manjinama. Dobra vijest, dakako, no, došla je u vrijeme kada su po tko zna koji put polupani prozori na Domu hrvatske udruge u Slankamenu, kada se u »multikulturnoj« Vojvodini organizira bojkot robe »onih drugih«  i u vrijeme pred još jedne izvanredne, još jedne »sudbonosne« izbore u Srbiji. 

Kako se najavljuje, 11. svibnja, za kad su zakazani lokalni i pokrajinski izbori, održat će se i osmi parlamentarni izbori od uvođenja višestranačja u Srbiji. Saziv Skupštine u kojoj je zastupničko mjesto imao i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini trajao je tako tek nešto više od godinu dana. Iz DSHV-a se najavljuje kako će i na budućim izborima mjesto u parlamentu pokušati osvojiti na listi Demokratske stranke, jer u njoj vide ne samo proeuropsku snagu u zemlji, već i jamca sigurnosti hrvatske manjine u Srbiji. U proteklim tjednima, doista je više bilo događaja koji ulijevaju nesigurnost i bojazan, nego li sigurnost i nadu da će Srbija nastaviti svoj europski put. Čeka nas još jedno predizborno razdoblje bez funkcioniranja zakonodavne i izvršne vlasti, ekonomisti upozoravaju na ozbiljan zastoj u priljevu stranog kapitala, sve dok se ne održe izbori i bude jasno – kojim putem ide Srbija. 

Polarizacija biračkog tijela u Srbiji na dva skoro jednaka dijela jasno se vidjela na predsjedničkim izborima, sasvim je jasna postala i pozicija donedavnog premijera, jedino je još nejasno - hoće li Miloševićevo ili Đinđićevo naslijeđe prevladati u Srbiji? U kontekstu duboke političke krize u kojoj je Srbija još uvijek, nakon osam godina od pada Miloševića i pet godina od ubojstva premijera Zorana Đinđića, to je pitanje i dalje prisutno.

J. D.