Arhiv tekstova

Korizmeni dani teku, a »Šokačka grana« će ih i ove godine ispuniti već poznatim aktivnostima, jer su od nedavno na djelu ponovno kreativne radionice pod zajedničkim nazivom »Šokački suveniri II«, na kojima će članice, i ne samo one, već svi koje to zanima, moći sudjelovati i uživati u vezu i zlatovezu, šlinganju i heklanju, štrikanju i necanju, oslikavanju staklenih i drugih predmeta i šaranju jaja za Uskrs – kako je najavila je predsjednica »Šokačke grane« Vera Erl. Bit će tu i tradicijska manifestacija »Što su jeli naši stari u korizmi« i sudjelovanje na tradicijskim aktivnostima grada Osijeka »Šarana jaja bojama grada«  i »Cvjetni korzo«.

IZLOŽBA: Tim povodom organizirana je i izložba ručnog rada u prostorijama u Retfali pod nazivom »Od krpare do misira«. Naše su se snaše imale čime pohvaliti, a o istoj temi govorila je i prof. Vlasta Šabić, etnologinja u Muzeju Slavonije, dok su članice HKU »Šokačko srce« iz Zelčina prikazale vještinu tkanja pod nazivom »Od kudelje do tkanine«. One su pred stotinjak sudionika i gostiju pripremale kudelju, tukle je i češljale, prele i motale, sve do tkanja na tkalačkom stanu, ili, kako to u Zelčinu kažu, na tkanjači.

»Ovo što vi ovdje radite – to je čitava jedna znanost, i imam nezahvalnu zadaću govoriti o vrlo širokoj oblasti koju polako, ali sigurno, pokriva zaborav, a vi baš činite sve da se to ne desi, da se ove divne vještine očuvaju i otrgnu od zaborava. Sva ta materijalna i nematerijalna baština, koja je toliko bogata u Slavoniji, Baranji i Srijemu, općenito u čitavoj Šokadiji, održava se zahvaljujući vama, a mi etnolozi imamo nezahvalnu zadaću da sve to zabilježimo riječju i slikom, da ostane budućim naraštajima«, istaknula je Vlasta Šabić. 

I doista, lijepo je bilo sve to pogledati i diviti se vještini žena iz naroda, koje inspiraciju crpe iz prirode, pa su motivi najčešće – ruže, tulipani, grožđe, vinova loza... Sve to blista na različitim uporabnim predmetima, bilo da su to – ponjave, stolnjaci, tabletići, otarci ili već nešto drugo, bilo da je riječ o – vezu, necu, zlatovezu, tkanju ili šlingama, pa djeluje iznimno lijepo i svjedoči o bogatstvu duha svekolike Šokadije.

PRIKAZ TKANJA: HKUU »Šokačko srce« iz Zelčina predstavila se osječkim urbanim Šokcima zanimljivim prikazom tkanja, ali od samih početaka, od kudelje. Dvije snaše – Janja Greganić i Mara Varšić, više od jednoga sata plijenile su pozornost nazočnih tako što su najprije tukle kudelju na stupi, dijelile je od puzdera na otepači, motale je na vitliću, pa je sukale i prele, motale na rašak, pa onda na čekrk i gotove niti spremale na mosur, da bi odmah potom motale na osnivaču i tako namotane niti prenijele na tkanjaču ili stative – kako smo u Gibarcu govorili. Evo što je sve potrebno da bi se došlo do materijala za ručni rad, a da i ne spominjemo – oranje, pripremu zemlje, sjetvu kudelje, sječu, natapanje i sušenje, što sve prethodi činu da ona dođe do stupe.

»Mi u Zelčinu imamo udrugu za očuvanje naše šokačke tradicije i baštine, koja okuplja 50-tak članova u nekoliko sekcija – za očuvanje materijalne i nematerijalne baštine, za skrb o starinskim alatima i oruđima, a nedavno smo osnovali i sekciju za očuvanje starih zanata i obrta«, rekao je Miroslav Varšić, predsjednik udruge. »Okupljamo se u Šokačkoj kući u Zelčinu, sudjelujemo na mnogim manifestacijama diljem Hrvatske i domaćini smo nekoliko lijepih aktivnosti, kakve su, recimo - ‘Vatre na konjari’, koja je posvećana tradicijskoj obradi zemlje, kada su konji bili nezamjenjivi, i ‘Šokački korijeni’, gdje promičemo narodno ruho i narodne običaje te stara tradicijska glazbala«.

Ljubica Domačinović, Šokica iz Apševaca, voditeljica je radionice neceraja, koja okuplja desetak snaša. »Nažalost, žene srednje dobi, mlade, kao da to ne zanima. Ja sam još kao djevojčica zavoljela i naučila necati, a već s 15 godina izradila sam prvi milje, koji još i danas čuvam. Koliko sam toga naradila, ni sama ne znam, dosta sam darivala i prodala, a i dandanas odmaram se uz necanje, pa sam riješila da tu svoju vještinu podijelim s onima koje to zanima«.                                                                        

Slavko  Žebić