Arhiv tekstova

TUZLA – Tijekom 17. stoljeća srednjovjekovni franjevački samostan Gradovrh nedaleko od Tuzle, prema nekim podacima, potpuno je uništen, i to nakon što su ga napustili fratri zajedno s čuvenom slikom Gospe Gradovrške i prešli u samostan u Baču u Vojvodini, koji se zove Gradovrh.

I danas se, prema podacima franjevaca, u Baču u Vojvodini čuva slika Crne ili Radosne Gospe, za koju se vjeruje da je gradovrška. O tome gdje se izgubila prva slika nema pouzdanih podataka, ali postoje legende o milosnom liku Radosne Gospe Gradovrške. 

Fra Zdravko Anđić, gvardijan franjevačkog samostana u Tuzli, u izjavi za Hrvatsku riječ kaže, kako je od strane Općine Tuzla pokrenuta određena inicijativa da se lokalitet uništenog samostana i okolno područje zaštiti. 

SELIDBA PUKA I FRATARA IZ GRADOVRHA: »Planirana je zaštita ne samo lokaliteta samostana nego i okolnog područja, pa i jedne tvrđave iznad tog lokaliteta, no, postoje određeni problemi. Prije svega, ne postoji niti jedan materijalni dokaz niti ostatak samostana. Postojali su temelji, no, narod je ‘60-ih godina raznio kamen, tako da više nema niti temelja. Bio je i jedan zdenac, no, i on je naknadno zatrpan ‘80-ih godina. Samo se zna mjesto na kojem je bio samostan, bez ikakvih dokaza«, kaže nam fra Anđić. Upravo zbog toga postoji niz problema kad je u pitanju zaštita tog lokaliteta. 

Fra Anđić naglašava kako su veze Tuzle i Bača i dalje jake, te da se ove godine planira proslava 320. godišnjice egzodusa i selidbe puka i fratara iz Gradovrha i tuzlanskoga kraja u Bač u jugozapadnu Bačku. Prema njegovim riječima u Tuzli se ta obljetnica obilježava u svibnju a u Baču u listopadu. 

»Povijest nas duboko veže i ne bi trebalo dopustiti da se ta povijest zaboravi. Zbog toga se katolici Bača i Tuzle trebaju još više povezati. Gledat ćemo da se organiziraju svake godine posjete Tuzlaka Baču i obratno«, kaže fra Anđić. 

KNJIGA O GRADOVRHU: Osim franjevaca, istraživanjima o životu franjevaca i franjevačkog samostana Gradovrh bavi se i nastavnik književnosti Fahrudin Hidanović. »Prije desetak godina zaintrigirala me povijest Gradovrha, samostana o kojem je bilo vrlo malo pisane građe. No, istraživao sam s velikom ljubavlju i puno toga saznao. Bilo je dana kada sam radio i po 12 sati samo da bih došao do relevantnih podataka«, priča Hidanović. 

Istraživanja su mu poslužila za izdavanje knjige »Župa Soli – Gradovrh« i to je prva knjiga o koju su se kritičari oglušili, pod pretpostavkom što je to prvo djelo koje istinski progovara o Gradovrhu, životu i djelovanju franjevaca na ovim prostorima u vrijeme Osmanlijskog Carstva. Hidanović kaže kako su mnogi bili skeptični prema njegovim istraživanjima i knjigama zbog toga što se on kao Bošnjak bavi tom temom. 

»Određeni krugovi bili su skeptični, vjerojatno zato što su se bojali, hoću li ja kao Bošnjak to znati prikazati na pravi način. Nisam tražio nikakve posebne recenzije, jer sam ja otac i majka te knjige. Nisam stvarao literarno djelo, nego sam htio na temelju činjenica i pisanih tragova napisati jedno simbolično povijesno djelo«, kaže Hidanović. 

Danas u Tuzli nema tragova, osim lokaliteta, koji bi svjedočili o postojanju ovog samostana. Cilj istraživanja je ponovno oživljavanje Gradovrha, te na tom lokalitetu izgradnja barem jedne male kapele za spomen budućim generacijama.                          g