Arhiv tekstova

Dvije polusatne televizijske emisije mjesečno na Radio-televiziji Vojvodine nije primjeren medijski prostor za hrvatsku manjinsku zajednicu koja je treća po veličini u pokrajini, stav je Hrvatskog nacionalnog vijeća iznijet na nedavnoj sjednici njegova Izvršnog vijeća. Tim povodom, kako smo u prošlom broju pisali, predsjednik HNV-a Branko Horvat sastao se s najvišim dužnosnicima RTV-a, zatraživši da se ova neravnopravnost ispravi te da se na pokrajinskom javnom servisu osigura veći prostor za program na hrvatskom jeziku. Branko Horvat ističe kako je vodstvo ove medijske kuće na sastanku izrazilo spremnost prihvatiti i realizirati ovaj zahtjev hrvatske zajednice.

»Prema obećanjima koja smo dobili, RTV će ove godine proširiti program na hrvatskom jeziku s dvije na četiri polusatne emisije mjesečno. To je praktički udvostručenje programa«, kaže Horvat. Prema njegovim riječima, veoma je važno što je u odnosima između HNV-a i RTV-a stvorena pozitivna klima. »Mi smo stava da minimum programa hrvatskom jeziku ne smije ići ispod sat vremena dnevno, ali to je nemoguće realizirati odmah. Prihvatili smo da taj program osmislimo skupa i da ga dinamiziramo postupno u idućih godinu ili dvije. S obzirom da mi nemamo stečeno pravo na informiranje poput primjerice mađarske, slovačke ili rusinske zajednice, mi to svoje pravo moramo izgrađivati na ovaj način«, kaže Branko Horvat. 

ČETIRI EMISIJE MJE-SEČNO: Da bi postojeći program na hrvatskom jeziku mogao biti udvostručen potvrdila nam je glavna ravnateljica Radiotelevizije Vojvodine Dina Vranešević-Kurbatvinsky. Ona je navela kako postoji prijedlog da se emisija »Prizma« emitira četiri puta mjesečno, kao i da bi do takvog proširenja, ovisno o mogućnosti realizacije, moglo doći tijekom ove godine. Dodala je i da će se proširenje raditi na osnovi reciprociteta, tj. da se vidi koliko emisija i kojeg trajanja imaju Srbi u Hrvatskoj. »Nova programska shema je u izradi, a generalna vizija što se tiče drugog programa je da on treba biti što više oplemenjen sadržajima iz zemalja nacionalnih manjina, s obzirom da trenutačno nemamo tehničkih mogućnosti proizvoditi više programa. Mi bismo to vrijeme popunjavali primjerice dokumentarnim emisijama iz Mađarske, Rumunjske, odnosno zemalja svih devet naših manjinskih redakcija, razmjerno stečenom stanju koje bi se razmjerno i povećavalo. Hoće li to biti odmah, ili od jeseni, ali u tijeku ove godine jest predviđeno povećanje programa na jezicima nacionalnih manjina«, kaže Vranešević-Kurbatvinsky.  

Hoće li proširenje programa donijeti nova radna mjesta u redakciji na hrvatskom jeziku, ravnateljica nije precizirala. »Praktički, po našem Zakonu o informiranju nismo obvezni imati redakcije, nego emitirati programe na jezicima manjina. Ne mislim samo na hrvatski, nego na sve programe. Znači, moglo bi biti i tako da nam se dostavlja gotov program za emitiranje. Međutim, kako smo mi televizija koja je još od osnutka počela raditi na pet jezika, već su bile formirane redakcije manjina, i mislimo da je to bolje«, kaže glavna ravnateljica RTV-a, dodajući kako će se sadržaji u svezi sa svim nacionalnim manjinama, pa tako i hrvatskom, moći pratiti u tjednoj emisiji pod nazivom »Zajedno«, koja bi trebala biti realizirana u suradnji s Radiotelevizijom Srbije. 

KRITERIJI ZA PROŠIRENJE: Urednik programa na hrvatskom jeziku na RTV Dragan Jurakić smatra kako je ključno pitanje kriterija po kojima će biti vršeno proširivanje programa na jezicima nacionalnih manjina na drugom programu RTV.  »Prema prijedlogu nove programske sheme, koji bi trebao uskoro biti usvojen, za pet ‘starih’ nacionalnih manjina program se uvećava višesatno na tjednoj razini, a nama se još uvijek ne daje ništa, iz obrazloženja kako nema dovoljno sredstava za tako što. Ako ima za ‘stare’ manjine, a nema za ‘nove’, mora se postaviti pitanje – koji su kriteriji za proširenje. Ukoliko je kriterij brojnost nacionalne manjine, onda mi kao građani ove zemlje koji plaćamo televizijsku pristojbu, čijih 70 posto s teritorija Vojvodine dobiva RTV, kako sam izračunao, za potrebe medijskog servisa izdvajamo blizu tri milijuna dinara mjesečno, i po tomu mi najskuplje plaćamo naših sat vremena programa mjesečno. U kući koja se bavi ostvarivanjem prava nacionalnih manjina na informiranje, moraju postojati jasni kriteriji«, smatra Dragan Jurakić.

POVEĆANJE REDAKCIJE: Iako skeptičan po pitanju proširenja programa, član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za informiranje Mato Groznica ističe kako je, ukoliko dođe do ovakvih promjena, važno povećati i broj članova hrvatske redakcije. »Nemoguće je da sadašnji broj uposlenika zadovolji potrebe proširenja programa. To se neće moći bez povećanja članova redakcije«, kaže on. 

Glede sadržaja programa na hrvatskom jeziku, Groznica ističe kako će se vjerojatno morati osnovati neka vrsta uredivačkog vijeća, budući da se redakcija svodi na jednog čovjeka. »U ‘Hrvatskoj riječi’ imamo Upravni i Nadzorni odbor, ravnatelja, glavnog i ostale urednike. Vjerojatno ćemo to morati učiniti i na RTV-u, kako bi to imalo neku težinu. Ovo je još uvijek amaterski, a u slučaju proširenja programa, do izjednačenja programa s drugim manjinama u nekoliko godina, moramo graditi organizaciju i kadrove. Problem koji se pokazuje i u ‘Hrvatskoj riječi’, a i na televiziji bi moglo biti tako, da mi kao zajednica imamo manjak profesionalnih novinara. Na razini zajednice, u suradnji s nevladinim i vladinih organizacijama, neka vrsta dodatne izobrazbe morat će se organizirati«, kaže Mato Groznica.   

Važnost proširenja redakcije ističe i novinar Josip Stantić, jedan od dvoje vanjskih suradnika emisije »Prizma«. »Čak i da ne dođe do proširenja programa, što je za mene neprihvatljivo, RTV bi nam već sada trebala osigurati bolje uvjete za rad. Za početak, trebala bi uposliti još jednog novinara«, smatra Stantić.

g