Arhiv tekstova

Grad Tuzla do 2009. godine bit će bogatiji za jedan novi kulturni centar. Naime, nije riječ o bilo kakvom, već o posebnom i iznimno vrijednom projektu koji tuzlanski franjevci daruju gradu Tuzli a kojim, kako kažu, žele dati svoj doprinos glede obilježavanja velike obljetnice – 800 godina franjevačkoga reda.

Centar će, kako saznajemo od fra Zdravka Anđića, gvardijana franjevačkog samostana sv. apostola Petra i Pavla, biti građen na prostoru starog crkvišta, dakle, na lokalitetu gdje je nekada bila katolička crkva, koja je uslijed slijeganja terena pretrpjela oštećenja zbog kojih je srušena.

U POVODU VELIKE OBLJETNICE: »Budući da se 2009. godine obilježava 800 godina od postojanja franjevačkoga reda, došli smo na ideju da u prilog tog velikog jubileja i mi damo svoj doprinos uime našeg franjevačkog samostana. Smatramo kako je naš franjevački red dao veliki doprinos samoj BiH te zaslužuje da se ta velika obljetnica obilježi na dostojan način. Ideja se dobro uklopila i u projekt Općine Tuzla, koji podrazumijeva revitalizaciju stare jezgre grada. U tom duhu i u duhu  značajne obljetnice – 800 godina franjevačkog reda odlučili smo, na prostoru gdje je stara rimokatolička crkva desetljećima svojom grandioznom ljepotom svjedočila o prisutnosti katolika i Hrvata na ovom prostoru, praviti ‘Kulturni centar sveti Franjo’, da na neki način damo doprinos kulturi i općemu dobru ovoga grada i društva u kojemu živimo«. 

Projekt je načinjen, međutim, lokacija na kojoj se Centar treba graditi je u rizičnom dijelu Tuzle po pitanju slijeganja terena. To je i jedan od razloga zbog kojih je stara crkva na tom lokalitetu srušena. »Točno je da je riječ o kompleksnom terenu podložnom slijeganju i, kao što ste kazali, upravo je slijeganje terena dovelo do oštećenja zbog kojih je stara crkva 1987. godine srušena. Mi smo dobili urbanističku dozvolu, a nedavno je rađeno i ispitivanje terena. Po mišljenju stručnjaka ne bismo trebali imati problema, budući da je riječ o objektu koji neće biti od teških već od plemenitih materijala, uglavnom od drveta. Stručnjaci smatraju, bez obzira što je riječ o problematičnom terenu, da će se objekt moći napraviti, ali i odolijevati slijeganjima na terenu na kojem se nalazi«, kazao je fra Zdravko. 

MULTIFUNKCIONALNA ULOGA CENTRA: Kulturni centar imat će multifunkcionalnu ulogu, a bit će napravljen od triju dijelova: osnovni dio čini univerzalna multifunkcionalna dvorana koncipirana otvoreno – transparentno, koja pruža raznolike mogućnosti korištenja: od dvorane za predavanja, za glazbene susrete, književne večeri, nastupe folklora, predstave i sl. Scenografija prostora se prilagođava potrebama, svi prostori su otvoreni, a središnji dio otvoren je dodatno i van i spaja dva dijela objekta. Prateći objekt pruža potporu osnovnom sadržaju, služi za prijam i susret s gostima, ima malu dvoranu za predavanja, za probe tamburaša i zbora u prizemlju. Na katu ga čini caffe bar za druženja i na drugom katu knjižnica, dvorane za sastanke i prateći uredi. 

Veza između dva objekta je aleja franjevaca, biste zaslužnih franjevaca u prirodnom okolišu uokvirene valovitim drvenim podom koji sugerira uzburkanu povijest, koja je uvijek izdigla pojedinu duhovnu vertikalu u liku bosanskog franjevca. Ostali dio parcele je riješen šetalištem oko objekta i klupama ispod lipa, a ispred objekta bit će postavljen križ – raspelo kao spomen na sve franjevce i druge ljude koji su nekadašnji objekt toliko voljeli. »Povijest bosanskih franjevaca, članova provincije Bosne Srebrene, svjedoči o jakoj viziji franjevačke prisutnosti i ukorijenjenosti u ovim krajevima, a isto tako je i garant očuvanja hrvatske nacionalne i kulturne baštine u budućnosti. Vizija tuzlanskih franjevaca upravo želi učiniti to isto«, kaže fra Zdravko. 

POČETAK GRADNJE: Projekt je načinio poznati tuzlanski arhitekt Juro Pranjić, a njegova vrijednost je oko 1.200.000 KM. Službeni početak radova bit će nakon što se završi kompletna analiza zemljišta i terena, najvjerojatnije početkom sljedeće godine. »Početna sredstva su osigurana, a obratili smo se i na nekoliko adresa te očekujemo kako će nam izaći u susret. Uz pomoć dobrih ljudi, kao i naših župljana, Centar bi trebao biti dovršen u 2009. godini«, kazao je fra Zdravko te u duhu mudrosti poručio: »Jedna izreka koja se pripisuje ‘Samaritanki iz Calcutte’ (Majci Terezi) kaže da se životna mudrost ne sastoji iz mnoštva velikih ideja, nego iz hrabrosti da barem jednu od njih ostvarimo. Tako ni ja neću nizati mnoštvo velikih ideja, nego ću samo sve ‘ljude dobre volje’ pozvati na hrabrost postojanja. Poznati njemački teolog talijanskih korijena Romano Guardini je negdje rekao kako će nosiva krepost budućnosti biti hrabrost kao nepatetična, duhovna snaga, koja će se oduprijeti duhu rezignacije i neetičnosti. Samo hrabrima svijet pripada, kaže drevna mudrost«.

 

Ankica Stjepić-Ćosić