Arhiv tekstova

Ured Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) priprema novi Nacionalni izvještaj o humanom razvoju (NHDR) kao vrstu dokumenta UN-a koja se sastavlja na globalnoj i regionalnoj razini te po državama. Ove je godine za nositelja izvješća izabrana regija Južnoga Balkana s posebnim osvrtom na Republiku Srbiju. Izvještaj se bavi  političkom i ekonomskom suradnjom, postojećom infrastrukturom, društvenim razvojem i problemima sigurnosti. Budući da su napravljene analize za pripremu izvještaja, pokrenuta je serija konzultacija organiziranih kao okrugli stol kako bi se čula različita mišljenja i komentari  partnera te se prijedlozi uvrstili u postojeći nacrt izvještaja. Nakon konzultacija obavljenih u Novom Pazaru  tijekom prosinca 2007. godine, u Subotici je 14. veljače organiziran okrugli stol koji je u središte pozornosti stavio pitanja  suradnje u regiji. 

U radu okrugloga stola sudjelovali su: Jelica Minić, rukovoditeljica tima za pripremu NHDR-a, Milan Simurdić, urednik i autor poglavlja o regionalnoj političkoj suradnji, Dragan Vujačić, autor UNDP-a ispred Stalne konferencije gradova i općina i suradnik na projektu Daniel Varga, te gosti: Ljerka Alajbeg, konzulica gerant R. Hrvatske,  i Ferenc Nagy, generalni konzul R. Mađarske u Subotici.

EKONOMIJA: Studija koja se bavi političkom, bilateralnom i multilateralnom suradnjom Srbije sa susjedima najbolje je pokazala kako se međunarodna suradnja lokalnih zajednica dobro odvija. 

»Dio izvještaja bavi se pitanjem trgovine sa susjednim zemljama, prvenstveno s bivšim jugoslavenskim državama te s Albanijom, ali i sa susjedima koji su u neposrednom okruženju, a u sklopu su Europske Unije poput Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Spoznaje do kojih smo došli ukazuju kako je Srbija jako upućena na svoje susjede, oni predstavljaju naše najvažnije tržište. Primjerice, izvoz Srbije na tržište Crne Gore veći je nego izvoz u SAD, Kinu i Rusiju zajedno. Izvoz u Bosnu je još veći, a izvoz na Kosovo je sličan crnogorskome. Cjelokupna je regija za Srbiju veoma značajna ekonomski, politički, sigurnosno, stoga se većina problema  ne može rješavati bez uključivanja regionalnog aspekta.«  istakla je u uvodnom razmatranju Jelica Minić. 

Poseban osvrt  na ekonomsku dimenziju suradnje dao je  Ferenc Nagy, generalni konzul Republike Mađarske,  koji je naglasio da je Srbija na petomu mjestu po  prometu robe. Istovremeno je veoma nezadovoljan razmjenom kapitala dviju zemalja jer se uvijek  investira na čvrsto tlo, a u Srbiji još  nisu osigurani osnovni uvjeti oplodnje kapitala. 

»Srbija ima jake osnove za uključivanje u međunarodne tijekove, ali se te prednosti moraju jako pametno iskoristiti«, naglasio je generalni konzul Ferenc Nagy. 

POLITIKA: Krajem 2000. godine morali su se ponovno uspostavljati svi susjedski odnosi kao ključne karakteristike vanjske politike i postizanja ugleda u međunarodnoj zajednici i u neposrednom okruženju. Do sada, kao najveća postignuća u tom području smatra se potpisivanje CEFTA sporazuma Europske unije i zajedničkog sporazuma o energetskoj suradnji devet partnera iz Jugoistočne Europe i Europske unije. Posebnu pozornost na ovome okruglom stolu poklonilo se susjednim državama Mađarskoj i Hrvatskoj  kao neporecivim i neodvojivim sponama razvoja ovoga dijela regije. Kao pokretači razvoja istaknute su: nacionalne manjine, poslovni kontakti, civilne organizacije i uspostavljeni statusi partnerskih gradova. 

»Potencijal Vojvodine mora se iskoristiti, tu ima veoma dobrih mogućnosti za povlačenje sredstava iz prekogranične suradnje, ali na žalost izgleda da to nigdje nije zaživjelo kako treba. Za primjer nam može poslužiti  Republika Hrvatska koja nije uspjela povući sva sredstva iz fondova  što je nedopustivo i pomalo sramotno, a događa se i to da naši stručni kadrovi koji imaju ekspertizu odlaze u samostalne biznise i povlače one koji imaju znanje. Srbija mora odmah tražiti i obučavati kadrove, a potrebno je i formirati posebne agencije gdje bi se takvi kadrovi mnogo više plaćati.« rekla je konzulica gerant Ljerka Alajbeg. 

HUMANI ASPEKT: Izvještaj je pripremljen na temelju škole mišljenja tranzicionista koji smatraju da se sukobi javljaju uslijed nerazvijenosti regije, problema u ekonomskom i socijalnom razvoju, a za nadvladavanje ovoga stanja potrebna je suradnja susjednih zemlje. Temeljem ove škole mišljenja, razvoj mora imati svoju humanu dimenziju. Ukoliko prosperitet ne povećava zaposlenost i svede se samo na divlji kapitalizam te ako  se mladima ne otvore nove mogućnosti, tada ne možemo smatrati da je taj razvoj u interesu stanovništva. 

Okrugli je  stol zaključila  Jelica Minić koja je naglasila kako se ekonomski razvoj ne može promatrati kao prioritet, već se svi segmenti društvene nadgradnje moraju zajednički razvijati. Cilj je svakako što prije postati kandidat EU i krenuti k razvoju zemlje. Po pitanju regionalizacije Jelica Minić je istaknula kako se s tim pitanjem mora postupati veoma pažljivo jer postoje negativni primjeri pretjerane decentralizacije, poput Italije. Općenito, u Srbiji je prisutan nedostatak pritiska javnosti pa se u tome, možda, može tražiti razlog pravljenja koraka naprijed pa potom natrag.                             g