Arhiv tekstova
22.02.2008
Kosovska deklaracija na svjetskoj sceni
Očekivana vijest da je Skupština Kosova proglasila nezavisnost emitirana je u medijima 17. veljače. Na izvanrednoj svečanoj sjednici kosovskog parlamenta usvojena je Deklaracija o nezavisnosti Kosova. Za Deklaraciju o samoproglašenju izjasnilo se svih 109 zastupnika u parlamentu. Zastupnicima se prvi obratio premijer Kosova Hashim Thaqi. Naglasivši da će Kosovo biti država svih naroda s jednakim pravima, Thaqi je na izvanrednoj sjednici rekao da su mnogi ljudi dugo čekali da nezavisnost postane realnost. »Bit ćemo ujedinjena nacija s veoma jasnom europskom vizijom. Naša nada i vjera nikad nisu bile jače, stanovnici Kosova nikada nisu bili više ujedinjeni, naši snovi su bezgranični«. Nakon proglašenja nezavisnosti, usvojeni su državni simboli.
Predsjednik Srbije Boris Tadić je odmah poslije proglašenja nezavisnosti u obraćanju javnosti istaknuo da će Srbija učiniti »sve što je u njenoj moći da poništi samovoljnu i protupravnu nezavisnost Kosova«. Predsjednik Tadić je istoga dana uputio pismo generalnom tajniku UN Ban Ki Moonu sa zahtjevom da šef Unmika poništi nelegitimne odluke o proglašenju nezavisnosti Kosova i raspuštanje privremene kosovske skupštine, dok je ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavio da su vlasti Srbije zatražile hitnu sjednicu Savjeta sigurnosti UN.
DEKLARACIJA: Radio Slobo-dna Europa je prenijela da je predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu najavio na izvanrednoj sjednici da će prioritet biti primjena plana specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija za Kosovo i da će biti primijenjen nacrt ustava Kosova, kakav je predložio Ahtisari. Predsjednik Kosova je na srpskom jeziku pozvao predstavnike srpskog naroda na Kosovu da prihvate Kosovo kao njihovu kuću i domovinu i obećao da će kosovske institucije zaštiti njihovo kulturno i religijsko naslijeđe.
Usvojena Deklaracija o nezavisnosti Kosova sadrži 12 točki, a u ovom dokumentu stoji da će nezavisno Kosovo biti posvećeno miru i stabilnosti, kao i da će nezavisnost Kosova nadgledati misija Europske Unije, prenosi Tanjug. Dokument predviđa da je »Kosovo demokratsko i multietničko društvo« koje će prihvatiti »međunarodno civilno i vojno prisustvo«. Tekstom je predviđeno da »nezavisnošću Kosovo preuzima međunarodne obveze, jamči sigurnost granica sa susjednim zemljama i odriče se nasilja kao načina za rješavanje nesuglasica«.
Poslije sjednice parlamenta, na konferenciji za novinare, Hashim Thaqi je pozvao sve građane Kosova da rade na izgradnji novog društva. »Želim uvjeriti naše susjede da će Republika Kosovo jačati svoje odnose sa susjedima, jer je to jedini način da jačamo mir i stabilnost na Balkanu. Mi ćemo jačati svoje odlične odnose s Makedonijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, ali i sa Srbijom«.
Albanci su proglašenje nezavisnosti Kosova proslavili na glavnim prištinskim ulicama, kao i u drugim kosovskim gradovima, a svečanost u povodu proglašenja nezavisnosti, završena je vatrometom na više lokacija u Prištini.
Ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić izjavio je istoga dana za RTS da će ministri otići na Kosovo kako bi dali podršku svima koji se protive proglašenju nezavisnosti i najavio da će država Srbija još intenzivnije funkcionirati na Kosovu. Premijer Vojislav Koštunica izjavio je da Srbija mora jedinstvenom državnom i naciona-lnom politikom omogućiti siguran i normalan život »za sve građane Kosova i Metohije koji poštuju državu Srbiju« i pozvao Srbe da »ostanu živjeti u svojim kućama, na svom Kosovu i Metohiji, u svojoj Srbiji«.
EU I UN: Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova grupe demostranata izazvale su nerede u Beogradu i Novom Sadu, a u ponedjeljak 18. veljače, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije podnijelo je krivičnu prijavu protiv predsjednika Vlade Kosova Hashima Thaqia, predsjednika Kosova Fatmira Sejdiua i protiv predsjednika kosovskog parlamenta Jakupa Krasnicija. Kako se navodi u priopćenju MUP-a, trojica najviših zvaničnika Kosova organizirali su 17. veljače u Prištini proglašenje lažne države na tlu Srbije, čime su počinili »teško krivično djelo protiv ustavnog uređenja sigurnosti Srbije«.
Također u ponedjeljak, nakon višesatne sjednice Savjeta ministara EU u Vijeću Europe je priopćeno da će odluku o reguliranju odnosa s Kosovom države članice EU donositi pojedinačno u skladu s nacionalnom praksom i pravnim normama. Istoga dana održana je hitna, izvanredna sjednica Savjeta sigurnosti UN, na zahtjev Srbije i Rusije, kojoj je prethodilo ameri-čko službeno priznanje nezavisnosti Kosova.
U obraćanju Savjetu sigurnosti UN, predsjednik Srbije Boris Tadić je naglasio kako Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova, kao i da će Srbija preduzeti sve političke i diplomatske mjere da spriječi odcepljenje dijela svog teritorija, prenosi B92. U ime Srbije, predsjednik Tadić je od Savjeta sigurnosti UN zatražio da »potvrdi suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije koji uključuje i Kosovo«, te da »preduzme djelotvorne mjere, kako bi se osiguralo puno poštovanje svih odredbi Povelje Ujedinjenih nacija i Rezolucije 1244«. Od general-nog tajnika UN Ban Ki Moona i njegovog specijalnog predstavnika na Kosovu Joakima Rykera, Srbija traži da »iskoriste svoja ovlaštenja i proglase nevažećim akt o nezavisnosti Kosova, a Skupštinu Kosova raspuste, zato što je proglašenje nezavisnosti protivno Rezoluciji 1244«, rekao je Tadić.
Predsjednik Srbije je odbacio argumente po kojima Kosovo dobiva nezavisnost zbog pogrešaka koje je počinio Slobodan Milošević, rekavši da se »sada demokratska i miroljubiva Srbija ponovno kažnjava oduzimanjem dijela teritorija«.
Generalni tajnik UN Ban Ki Moon izjavio je da će proglašenje nezavisnosti Kosova imati »operativne implikacije po Unmik«, a istaknuo je da će Misija UN na Kosovu nastaviti primjenjivati Rezoluciju 1244, prenosi B92. Ban Ki Moon rekao je i da će Unmik nastaviti da Rezoluciju 1244 smatra za pravni okvir svog mandata. Ruski veleposlanik u UN Vitalij Čurkin ponovio je na sjednici zahtjev za poništenjem proglašene nezavisnosti Kosova i ocijenio da to predstavlja »opasan presedan«, dok su SAD, Britanija i Francuska insistirale na »praktičnosti« i »realnosti« glede priznanja nezavisnosti Kosova. Pri kraju sjednice, predsjednik Srbije Tadić ponovno je dobio riječ i odbacio sve stvove u prilog odcjepljenju Kosova, ocjenjujući ih kao protivne međunarodnom pravu.
g
Skupština Srbije potvrdila odluku Vlade
Skupština Srbije zasjedala je 18. veljače i potvrdila odluku Vlade o poništavanju »protivpravnog jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova«. Za potvrđivanje Vladine odluke glasovalo je 225 poslanika od prisutnih 234. Nitko nije glasovao protiv, nije bilo uzdržanih, ali u glasovanju nisu sudjelovali zastupnici Liberalno-demokratske partije, Lige socijaldemokrata Vojvodine i Saveza vojvođanskih Mađara. Tom odlukom, koju je Vlada usvojila 14. veljače, poništavaju se akti i radnje privremenih organa samouprave na Kosovu i Metohiji kojima se proglašava nezavisnost, jer »narušavaju suverenitet i teritorijalnu cjelokupnost Srbije zajamčenu Ustavom Srbije, Poveljom UN, Rezolucijom Savjeta sigurnosti UN 1244 iz 1999. godine i drugim rezolucijama Savjeta sigurnosti, kao i važećim međunarodnim pravom«.
Stjepan Mesić: Odluka će biti pravedna
»Hrvatska želi dobre odnose i s Kosovom i sa Srbijom i sa svim zemljama regije i jasno da ćemo sve te elemente analizirati i donijeti odluku koja će biti prije svega pravedna«, izjavio je u Zagrebu predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić dodavši, kako pritom »dan-dva, pet ili deset, ne znače praktično ništa«.
»Više znači ako se dobro izabere tajming i za jednu i za drugu stranu i da odluka bude prihvatljiva i regiji i izvan regije«, istaknuo je Mesić. »Hrvatska će dobro osluškivati što poduzimaju zemlje EU, jer i tu nema suglasja do kraja, ali će voditi i računa da naš principijelni stav dođe do izražaja, bez obzira o kome se radilo.«
Mesić je dodao kako ga čudi da se malo spominje krivnja Miloševićeva režima za sve što se danas događa. »Nije bilo reakcije u Srbiji da se optuži taj režim«, rekao je Mesić.
Ivo Sanader: Hrvatska će priznati Kosovo
»Hrvatska pregovara s EU i želi biti dio europske obitelji. Kad je riječ o svim vanjskopolitičkim pitanjima, pa tako i po pitanju Kosova, mi ćemo pratiti što se događa i bit ćemo dio velikog dijela članica EU koje će Kosovo priznati, a kada će to biti, u ovom trenutku ne mogu reći«, kazao je hrvatski premijer Ivo Sanader novinarima u Zagrebu.
Na komentare da se Hrvatska, kad je riječ o Kosovu, »ne ponaša državnički i skriva iza EU«, Sanader je uzvratio da »autori tih komentara nemaju pojma o vanjskoj politici«.
Neven Jurica: Hrvatska će se usklađivati s EU
»Hrvatska će, kao zemlja u procesu pristupanja Europskoj Uniji, nastaviti usklađivati svoje vanjskopolitičke odluke sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uzimajući u obzir stajališta međunarodne zajednice, uključujući i današnje zaključke Europskog vijeća o Kosovu«, rekao je u ponedjeljak u raspravi Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj Kosovu stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Neven Jurica.
Luka Bebić: Učinit ćemo ono što i većina zemalja EU
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić izjavio je da će Hrvatska svoje odluke vezane uz proces priznanja neovisnosti Kosova usklađivati s politikom EU, ali pritom i voditi računa o odnosima sa susjednim državama, među kojima i sa Srbijom.
»Hrvatska, kao susjed Srbije, ima određenu odgovornost za razvoj naših odnosa u budućnosti i zato Hrvatska treba i mora tom problemu (priznanje Kosova) pristupiti kompleksno, odgovorno u odnosu na našu državnu politiku«, kazao je Bebić.
