Arhiv tekstova

U subotu 9. veljače, u vijećnici Gradskog poglavarstva u Vinkovcima održan je forum gospodarstvenika s obiju strana Dunava. Od strane organizatora skupa, Zajednice bačkih Hrvata u Hrvatskoj, na skup su pozvani predstavnici institucija kulture iz Bačke i Srijema, koji su u većini mjesta u kojima djeluju i stožer oko kojega se okuplja većina pripadnika hrvatskoga korpusa, a isto tako i gospodarstvenici zainteresirani za razvoj ruralnoga turizma. 

PREKOGRANIČNA SURAD-NJA: Osnovnu temu, razvoj ruralnih krajeva, izložili su dožupan Vukovarsko-srijemske županije Petar Kulić, pročelnik Upravnoga odjela za međunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja Zoran Vidović i dužnosnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Marijan Brčić Kostić. U početku svojega izlaganja Petar Kulić je napomenuo kako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji prisutno osam nacionalnih manjina, kojima je omogućena konzumacija manjinskih prava po svim europskim standardima, a srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj i hrvatska u Srbiji trebale bi biti osnovni faktor međuregionalnoga povezivanja i garant kvalitete prekogranične suradnje, koja iz godine u godinu postaje kvalitetnija. O samoj prekograničnoj suradnji, odnosno o međuregionalnim programima, od kojih bi svaki obuhvatio 150 do 800 tisuća žitelja, govorio je dipl. ing Zoran Vidović. Između ostaloga, napomenuo je kako prekogranična suradnja gospodarstvenika znatno podiže i razinu međuljudskih odnosa. Na koncu, za lipanj je najavio i raspisivanje natječaja za dodjelu namjenskih sredstava, vezanih za investiranje u razvoj ruralnoga turizma. Poduzetnik iz Samobora Siniša Perović obrazložio je projekt »Poduzetna Hrvatska«, kojega financira USAID. Po njegovoj procjeni na prostorima oko Dunava u budućnosti više neće biti gigantskih tvornica s dvadesetak tisuća djelatnika, nego je budućnost ovih prostora u turizmu. O zaštiti kulturnoga identiteta putem izrade i očuvanja ostavštine predaka, govorio je obrtnik Miroslav Čvangić. 

RAZVOJ RURALNIH KRA-JEVA: »Program za razvoj ruralnih krajeva«, u izdanju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Hrvatske, predstavio je Marijan Brčić Kostić. Najavio je znatno povećanje sredstava koja Ministarstvo imputira na teren, tako da je ove godine za razvoj ruralnih krajeva planiran iznos od čak 6 milijardi kuna. Napomenuo je i kako je kod jednoga broja korisnika zamijećena doza neozbiljnosti u shvaćanju obveza po primljenim sredstvima, te da je, zbog niskog stupnja izobrazbe aspiranata na predmetna sredstva, potreban jak program edukacije ljudi u ruralnim sredinama. Na koncu, dožupan Kulić je pozvao nazočne Vojvođane na ozbiljnu komunikaciju u okviru iznesene teme, te na uključivanje u proizvodnju visokoprofitabilnih kultura i planiranje budućnosti regije u okviru razvoja ruralnoga turizma, kroz kojega bi se plasirala sva proizvodnja, kako poljoprivrednog, tako i proizvodno-obrtnog sektora. U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su gotovo svi sudionici foruma. Tako je predsjednik KPZH »Šokadija« iz Sonte prof. Zvonko Tadijan istaknuo veliki značaj kvalitetnog i pravodobnog informiranja. »Mi na neki način u svojim mjestima predstavljamo stožer oko kojega se okuplja veliki dio hrvatske populacije. Svjestan sam da od vas ne možemo očekivati novac, ali očekujemo da nas pozovete na edukativne akcije, da nam date ideju, a isto tako i informaciju. Najkonkretnije ćete nam pomoći ukoliko nas uključite u zajedničke projekte«, rekao je Tadijan. »Ukoliko nam vi ne pomognete, neće nitko, pogotovo nitko s one strane Dunava. Osobno, osjećam se kao građanin ne drugog, nego trećeg-četvrtog reda i jednostavno, ne postoji više ništa što bi me držalo na prostoru na kojem živim danas«, nadovezala se Stanka Čoban iz Bača. O teškoćama su govorili i sudionici iz Vajske i Petrovaradina, a na koncu je predsjednik HKUPD »Mostonga« iz Bača Stjepan Čoban upoznao nazočne s projektom proslave 320. obljetnice doseljavanja Hrvata Šokaca iz Bosne u bačko Podunavlje. 

Nakon svega rečenog nametnuo se zajednički zaključak o potrebi usmjeravanja volje, koju su pokazale sve strane, u jedan zajednički cilj i zajedničko djelovanje u svrhu uključivanja što većeg broja naših ljudi u sve projekte u kojima postoji prostor za takvu mjeru. 

 

I. Andrašić