Arhiv tekstova

U Republici je Hrvatskoj u punom jeku predizborna kampanja koja ponovno aktualizira pitanje sinonima glasovati i glasati. 

Neki pitaju:

Za koga ćeš glasovati?

Dok u drugih isto pitanje glasi:

Za koga ćeš glasati?

Mi se pitamo: 

Koji je oblik jezično pravilniji? 

Glagoli glasati i glasovati utemeljeni su, kao i glagol glasiti, na imenici glas. Imenica glas u »Veliku rječniku hrvatskoga jezika« Vladimira Anića ima nekoliko značenja. Glas je: 1. učinak rada govornih organa, 2. visina tona u pjevanju, 3. mišljenje drugih o kome, 4. pojedinačno izjašnjavanje u odlučivanju ili na izborima, 5. vijest, novost, 6. najmanja govorna jedinica. Isti je autor uz glagol glasati naveo sinonim glasovati u značenju: davati svoj glas za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju. 

Ako pogledamo u starije rječnike, vidjet ćemo da su oba oblika zabilježena već u 16. stoljeću, ali u značenjima po kojima su sinonimi s glagolom glasiti: puštati glas, dati glas, razglašavati, proglašavati, oglašavati... U značenju birati glasati i glasovati se rabi uglavnom od 19. stoljeća. Bogoslav Šulek, jedan od najutjecajnijih hrvatskih jezikoslovaca, glagol glasovati tumači njemačkim abstimmen i votieren. »Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika« (JAZU, 1976.) navodi potvrde glagola glasati iz pera V. Bogišića. Parčić u svome »Hrvatsko-talijanskom rječniku« glasovati prevodi samo kao birački termin (votare, dare ili voto), navodeći i imenice glasovatelj, glasovalac, glasovanje. M. Drvodelić u »Hrvatskosrpsko-engleskom rječniku« ima oba glagola u biračkom značenju, ali prednost daje glagolu glasovati, a pod natuknicom glasati upućuje: vidi glasovati (vote). 

Iz navedenih primjera možemo vidjeti kako su oba glagola već dugo u uporabi. Kako glagol glasovati danas ne rabimo u prvobitnim značenjima puštati glas i objavljivati, trebali bismo ga zadržati u nekom obliku jer će u protivnom nestati iz jezične uporabe. Budući da je uputno imati što manje sinonima, bilo bi ga dobro rabiti u značenju davanja svoga glasa na izborima.