Arhiv tekstova

Pokraj rijeke Save, okruženo najplodnijom srijemskom zemljom nalazi se selo Hrtkovci. Zahvaljući bogatim usjevima plodne srijemske zemlje i zahvaljujući blizini Srijemske Mitrovice i Rume, Hrtkovci su uvijek predstavljali bogato i razvijeno selo, koje je ipak zadržalo svu ljepotu ’ušorenih’ širokih ulica i prostranih dvorišta koja krase srijemska sela. 

Rijetko se koje selo može pohvaliti da u svom ataru ima arheološke ostatke stare preko šest tisuća godina, što ga svrstava u najstarija naseljena mjesta i najvažnija arheološka nalazišta u Europi.

 

Gomolava

 

Prvi arheološki nalazi s lokaliteta Gomolava su  kuće od drveta i gline koje datiraju iz vremena mlađeg neolitika (mlađe kameno doba) oko 4000 godina p.n.e, nakon neolitika nailazimo na ostatke bakrenog doba. Ostatke brončanog doba, koje je uslijedilo poslije bakrenog doba, vidimo u ostacima poluukopanih kuća. Željezno doba je ostavilo tragove iz oba svoja razdoblja – za vrijeme starijeg željeznog doba nepoznato pleme podiže skromne i proste kolibe, dok u vrijeme mlađeg kamenog doba nastaju veće kuće od pletera s keramičkim pećima. Posljednji sloj na Gomolavi datira iz vremena rimske vladavine ovim prostorima i čine ga rimska villa rustica s nekropolom (veliko groblje izvan naselja). Villa rustica predstavlja velike rimske kuće izvan gradova, koje su se nalazile na velikim imanjima i zemljišnim posjedima. Sastojale su se od nekoliko dijelova: manjeg i raskošnog dijela, gdje su živjeli upravitelji ili gospodari imanja, dijela gdje su bili smješteni nadzornici radova i velikih prostorija gdje su bile smještene sluge. Svi ovi slojevi čine »arheološku tortu« koja je od neprocjenjivog arheološkog značaja, ali svake godine, zbog nedovoljne zaštite, rijeka Sava, koja je u Hrtkovcima najdublja na cijelom svom toku (preko 30 metara), polako uništava ove slojeve

 

Razvoj sela

 

Tijekom srednjeg vijeka Hrtkovci predstavljaju »pustaru«, privremeno stanište ljudi koji su iz raznih razloga naseljavali ovo mjesto na kraće vremensko razdoblje. Hrvatski ban Mikac Mihaljević (1325.-1343.) dobiva posjede u okolici Hrtkovaca i Nikinaca (Nikinci su selo pokraj Hrtkovaca, prvobitno su nosili naziv Mikinc po banu Mikcu Mihaljeviću) 1338. godine, koji su zavedeni pod imenom Orehovecz, dok 1477. godine postoje zabilješke u mađarskim knjigama o naselju Hudrovcz, čiji se lokalitet poklapa s lokalitetom današnjih Hrtkovaca. Hrvatski barun Marko Pejačević kupuje u svoj posjed Hrtkovce 1774. godine, ali već sljedeće godine Hrtkovci su pripojeni Vojnoj granici. Hrtkovci kao stalno naselje nastaju 1749. godine naseljavanjem Klimenata. Klimenti su veliko albansko katoličko pleme, koje se poslije neuspjelog rata doselilo u Srijem oko 1739. godine, te 1749. godine odlukom Marije Terezije osnivaju Hrtkovce i Nikince kao stalna naselja. Hrvati se masovnije naseljavaju u Hrtkovce između 1790. i 1810. godine. Nakon tog razdoblja Klimenti sve više napuštaju svoj jezik i kulturu, prihvaćaju hrvatski jezik i običaje i zbog već postojeće zajedničke katoličke vjere počinju se izjašnjavati kao Hrvati. Nakon mnogih promjena imena: Orehovecz, Hudrovcz, Herkovcze, Hertkovec, Hertkovci, 1881. godine nastaje današnji naziv Hrtkovci.

 

Početak 90-ih

 

Do početka 90-ih godina Hrtkovci su imali približno 2700 stanovnika od kojih je oko 1500 bilo hrvatske nacionalnosti, dok su ostali bili Srbi i Mađari. Dva velika događaja pokrenula su masovna iseljavanja hrvatskog stanovništva. Na održavanju mitinga Srpske radikalne stranke 6. svibnja 1992. godine dr. Vojislav Šešelj pročitao je popis hrvatskih obitelji koje se moraju iseliti u Hrvatsku (ovaj govor mržnje i poziv na protjerivanje danas je jedna od točaka optužbe protiv dr. Vojislava Šešelja u Den Haagu). U danima poslije mitinga počinje nasilno protjerivanje Hrvata uz bacanje bombi na kuće, nasilno upadanje naoružanih osoba u kuće, javna prebijanja i maltretiranja Hrvata. Ovi postupci prouzrokovali su iseljavanje 200 hrvatskih obitelji za manje od dva mjeseca. 

Drugi događaj koji je potaknuo iseljavanje Hrvata bilo je ubojstvo Milana Štefanca, koji je 29. srpnja čekajući autobus na seoskoj postaji nasilno otet te mučen i masakriran na najstrašniji način u njivama pokraj sela. Uklanjanje ploče Hrtkovci na ulasku u selo i postavljanje ploče Srbislavci predstavljali su čin usmjeren protiv Hrvata. Ploča Srbislavci je ubrzo uklonjena, ali još dugo nije postavljena ploča sa starim nazivom sela. U župni stan su redovito upadale naoružane osobe i maltretirale župnika Nikolu Kraljevića, koji je nekoliko puta pretučen i ubadan nožem. Svi ovi postupci izazvali su to da se najveći broj Hrvata iselio. Stoga je danas u Hrtkovcima ostalo samo 250 Hrvata, cijeli ovaj proces nazvan je »sindrom Hrtkovci«, koji se, nažalost, primijenio na još mnoga hrvatska sela u Srijemu.