Arhiv tekstova

Nedavno objavljena vijest kako će Hrvatska putem Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija ove godine financirati svega dva brucoša iz Vojvodine, izazvala je, malo je reći – neugodno iznenađenje, osobito za studente i njihove roditelje. Hrvatsko nacionalno vijeće odmah je reagiralo dopisom Generalnom konzulatu u Subotici optužujući Hrvatsku kako ne ispunjava svoja obećanja. »Ono što je svim brucošima prije upisa obećano neće biti realizirano«, stoji među ostalim u pismu koje je potpisala Stanislava Stantić-Prćić, članica HNV-a zadužena za obrazovanje. Nisu bolje prošli niti studenti na višim godinama studija. Od ukupnih 111 prijavljenih tek su za 37 njih odobrene stipendije. HNV je zatražio što skoriji susret s Petrom Barišićem, načelnikom Službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu pri Ministarstvu, a i dva tjedna nakon objavljenih rezultata natječaja (22. travnja) još uvijek je puno pitanja bez odgovora.  

»Hrvatska riječ« je pokušala doći do nekih od odgovora, međutim, na desetak naših pitanja gospodin Barišić je mailom odgovorio tek na ona koja se tiču samo brojki i podataka: na natječaju za dodjelu stipendija za školsku i akademsku godinu 2008./2009. ukupno se prijavilo 1708 kandidata, od čega iz Republike Srbije 111. Broj dodijeljenih stipendija je 332, od čega je 282 studentske i 50 učeničkih. Od ukupnog broja prijavljenih kandidata iz Republike Srbije, 90 kandidata ispunjavaju kriterije natječaja. Ukupno 37 kandidata ostvarilo je pravo na stipendiju prema kriterijima koje je donijelo Povjerenstvo za dodjelu stipendija. 

 

Odgovora nema

 

Barišić objašnjava: »Budući da je u proračunu za 2009. godinu za stipendije izdvojen znatno manji iznos, a broj prijavljenih kandidata uvelike premašuje financijska sredstva kojima raspolaže Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu, Povjerenstvo za dodjelu stipendija se usuglasilo da se iznos studentskih stipendija smanji s dosadašnjih 700 kuna mjesečno na 500 kuna, a učeničkih s dosadašnjih 500 kuna mjesečno na 400. Također, Povjerenstvo je kao jedan od kriterija za dodjelu stipendije utvrdilo i prosjek ocjena, što je i navedeno u tekstu natječaja.« 

Mnoga pitanja su i dalje bez odgovora, primjerice, koliki je taj najniži prosjek ocjena koji je utvrdilo Povjerenstvo, što studenti mogu očekivati sljedeće godine, može li se očekivati da studenti ostanu i bez smještaja u domovima, hoće li pasti u vodu višegodišnji napori koje je Republika Hrvatska ulagala, kako bi se u Vojvodini uvela nastava na hrvatskom jeziku?

Stanislava Stantić-Prćić kaže kako će pojedinačno sa studentima provjeriti tko od njih ispunjava kriterije natječaja a tko ne, te da i dalje inzistira na razgovoru s Barišićem, jer smatra nedopustivim da prvenstveno brucoši ostanu bez stipendije. Ona podsjeća kako je prošle godine u Ministarstvu vanjskih poslova održan sastanak kojemu su bili nazočni predsjednik HNV-a Branko Horvat sa suradnicima Ladislavom Suknovićem i Dujom Runjem, te Antom Franjićem iz Generalnog konzulata u Subotici, gdje je dogovoreno da će brucošima biti osigurana stipendija i smještaj u studentskim domovima, kao i da se tada apeliralo na studente da što više upisuju fakultete izvan Zagreba radi rasterećenja. 

»Sada čak ima naznaka da niti domovi neće biti osigurani za studente izvan Zagreba, što je po mom mišljenju nedopustivo. Mi sada ne znamo ni što reći sadašnjim maturantima, budućim brucošima, koji svakodnevno zovu, pitaju i traže odgovore. Iz Ministarstva vanjskih poslova ih upućuju na HNV, a mi ne znamo što reći. Prošle godine imali smo svega 13 brucoša, što je izuzetno malo. Od kada je ukint razredbeni prag za dijasporu izrazito je smanjen broj studenata iz Vojvodine u Hrvatskoj. Smatram da nije u redu ni to što naši učenici polažu jednako, pod istim kriterijima, prijamne ispite s učenicima koji su se školovali u Hrvatskoj, povlastice bi trebale postojati makar za one smjerove koji su bitni za našu zajednicu«, kaže Stantić-Prćić te dodaje, kako HNV ne traži izmjenu kriterija stipendiranja, već da stipendije dobiju svi brucoši - bez obzira na prosjek ocjena postignut u srednjoj školi. 

 

Sve se dovodi u pitanje

 

Ona smatra kako su višegodišnji napori uvođenja obrazovanja na hrvatskom jeziku u Vojvodini sada upitni, jer premda neće sva djeca ići na studij u Hrvatsku, to je ipak prirodni slijed školovanja. 

»Godinama učenike kroz osnovnu i srednju školu pripremamo, očekujemo da će studirati u Hrvatskoj i da će se neki od njih vratiti i dati svoj doprinos našoj zajednici. Stvarali smo čitav ciklus do srednjoškolske razine i sada to presiječeš, i ništa. O čemu onda govorimo? Koji roditelji će moći financirati studij u Hrvatskoj? Upravo je jedna od kvalitete nastave na hrvatskom i ta mogućnost za lakši odlazak na studij u Hrvatsku, ne kažem jedina, ali se ovime sigurno sve dovodi u pitanje. To pitanje smo postavili i Ministarstvu vanjskih poslova - je li u interesu Republike Hrvatske da Hrvati iz Vojvodine dolaze na studij u Hrvatsku?«, kaže Stanislava Stantić-Prćić ističući, kako se još uvijek, dva mjeseca pred prijamne ispite, ništa konkretno ne zna.

Inače, u Hrvatskom nacionalnom vijeću se do sada prijavilo 15 maturanata zainteresiranih za studij u Hrvatskoj, a koliko će ih doista i otići sigurno ovisi i o uvjetima i povlasticama koje očekuju. A, za studente i učenike kojima nije odobrena stipendija još jedna informacija iz Ministarstva vanjskih poslova je da