Arhiv tekstova

Nakon velikog uspjeha izložbe »Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja«, koja je imala rekordnih sto tisuća posjetitelja i uspjela reafirmirati to nepoznato područje, 133 autora i 500 stručnih suradnika Klovićevih dvora pripremilo je novi opsežan kulturološki projekt »Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije«. 

Riječ je o izložbi koja je s preko dvije tisuće umjetnina na sva četiri kata Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu u sasvim novom svjetlu predstavila ovu ravničarsku regiju, stereotipno znanu kao regija »tamburica i narodnih nošnji«, a koja je zapravo kolijevka zapadne civilizacije – europska Mezopotamija. 

 

Vučedolska kultura

 

Naime, vučedolska kultura je najmarkantnija pretpovijesna kulturna pojava i najdomljiviji europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok, koji počinje s 3000. godinom prije Krista pojavom prvog pisma i ustrojstvom država te je istodobna sa Sumeranima u Mezopotamiji, Starom Carstvu u Egiptu (»Doba piramida«) i ranoj Troji (I i II). Svoj je visoki standard isprva ostvarivala gospodarstvom vezanim za stočarstvo, a od klasične faze metalurgijom bakra oslonjenom na revolucionarni tehnološki proces lijevanja u dvodjelne keramičke kalupe – prvo serijsko lijevanje, što znači da se bakar tamo proizvodio barem 500 godina prije svih ostalih na tom području. Kultura je potom proizvela i prvu svjetsku broncu.

Potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom vučedolske kulture iz matične Slavonije, Baranje i Srijema u široki prostor središnje i jugoistočne Europe. 

Vučedolsko poimanje svijeta iskazano je na njihovim posudama, najstarijim europskim ideogramima. Svi ukrasi na njima nose nebesku simboliku, a može se iščitati različit prikaz obzora iznad voda na kojima pliva Zemlja, dnevno rađanje Sunca, planeti Venera i Mars te karakteristična zviježđa na noćnom nebu. Primjerice, keramička posuda iz Vinkovaca, nastala oko godine 2600. prije Krista, prikazuje astralni kalendar vučedolske kulture. To je prvi europski kalendar prema kojemu godina počinje u sumrak prvog dana proljeća, kada dominantno zimsko zviježđe Orion potone za obzor na više mjeseci te ga simbolički zamijeni Sunce. Kalendar obilježavaju četiri horizontalna pojasa, koji odgovaraju godišnjim dobima, a u kojima se, uz Orion, izmjenjuju zviježđa: Plejade (Vlašići), Kasiopeja (ljetni i zimski prikaz), Labud, Blizanci i Ribe (s Pegazom). 

Izložbom »Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije«, kojom se nastavlja veliki kulturološki projekt Ministarstva kulture Republike Hrvatske, što predstavlja ukupnost baštine pojedinih hrvatskih regija, javnosti se prezentira ta iznimno značajna hrvatska regija iz koje se vučedolskom i drugim pretpovijesnim kulturama šire europski kulturni korijeni. 

Bogati baštinski prilozi

 

U kronološkom slijedu, s više od dvije tisuće predmeta, niže se baština tog bogatog dijela Hrvatske, što je nastajala i očuvala se od osvita prvih civilizacija sve do naših dana. Na jednom mjestu tako su sagledivi bogati baštinski prilozi brojnih pretpovijesnih kultura, svjedočanstva antičkog doba, graditeljski dosezi ranoga i kasnog srednjovjekovlja, krhotine renesanse, raskoš baroka, suzdržanost klasicizma te iskoraci moderne i suvremene umjetnosti«, rekla je 27. travnja na otvorenju izložbe Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora, a Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske, ustvrdio je tom prigodom kako kulturnu baštinu u Hrvatskoj čine sva kulturna dobra što smo ih kroz stoljeća naslijedili, a što odražava naš nacionalni i kulturni identitet, te ima nadasve važno mjesto i ulogu u razvojnoj strategiji i programima Vlade RH i Ministarstva kulture. 

»Uvjeren sam da će ova izložba, koja je nastavak ciklusa što sam ga pokrenuo predstavljanjem Dalmatinske zagore, omogućiti posve nov pogled i novo vrednovanje bogatstva prirodne i kulturne baštine, te mnogo širi i složeniji uvid od onoga znanoga u svijet toga prostora. A onda i gorostasan rast mira u ravnici, koji je izrekao i posebice osjećao Matko Peić, razotkrivajući duboke veze između kulture i njezine predaje«, rekao je ministar Biškupić.  

Izložbu »Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije« otvorio je hrvatski premijer dr. Ivo Sanader napomenuvši, kako izložba dolazi u vrijeme kada se hrvatski turizam strateški opredjeljuje za promicanje kontinentalnih destinacija, a kulturni se proizvod mora i turistički plasirati, odnosno Europu treba dovesti do njezina civilizacijskog vrela.

Osim hrvatskog premijera na otvorenju izložbe bio je i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je s najvišim hrvatskim dužnosnicima među prvima razgledao ovu opsežnu izložbu, koja je pripremana godinu i pol, a bit će otvorena do 2. kolovoza ove godine.

 

Izložba seže u duboku 

prošlost

 

Izložba »Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije« seže u duboku prošlost toga područja u koju nas uvode ostaci stepskog mamuta, jedinstvenog paleontološkog nalaza. Među mnogim izumrlim pleistocenskim sisavcima pronalaženim tijekom niza godina u ledenodobnim, periglacijalnim naslagama diljem Hrvatske, uglavnom u dolinama velikih rijeka, vunasti su i stepski mamuti, šumski slonovi, vunasti nosorozi, stepski bizoni, divlja goveda, losovi, obični jeleni, golemi jeleni lopatari i druge životinje od kojih je dio vrsta izumro prije 10.000 godina.

Najstariji izložak na izložbi, kljove stepskog mamuta iz prethistorije, pronađene su na lokalitetu u Vinkovcima.

Prelazak pretpovijesti u povijest izložbe obilježio je već spomenuti prvi europski kalendar utisnut  na vinkovačku terinu, dok su tragovi Rima zadržani u komunikacijskom sustavu, u rasteru kojim su osnovani antički gradovi, na temeljima koji opstoje i današnji. Kako je suvremenija arheologija otvorenija za nijanse, došlo se do novih spoznaja u kojima kasna antika izranja kao vrijeme promjena, ali ne isključivo opadanja već preraspodjele vrijednosti i novih pogleda na duhovnu i materijalnu kulturu života. Panonska antika, nije možda toliko važna kao mediteranska, ali sadrži niz osebujnosti rođenih u krilu političke i vojne važnosti tog prostora. Važnost Panonije kao granične provincije, svojevrsne vojne krajine, narasla je već na prijelazu 2. u 3. stoljeće, a u punom se smislu ostvarila u nemirnom razdoblju ratovanjem obilježene kasne antike, kada su se do carske vlasti počeli probijati prvo vojskovođe panonskih legija, a potom i rođeni Panonci. U kasnoj antici Panonija je dala više rimskih careva nego li ijedna druga provincija, a zbog hrabrosti stanovnika, jedan kasnoantički izvor naziva ju gospodaricom naroda.

Burni srednji vijek, obilježen seobom naroda, uvjetovat će gradnju, a potom i rušenje utvrđenih gradova, od kojih se ipak u znatnoj mjeri sačuvala Ružica. Dragocjeni izložak iz srednjeg vijeka, nakon turskih osvajanja, kamene su rudenske glave. Osamnaest likova krupnih očiju, grubih plosnatih crta lica, odnosno konzola s reljefima ljudskih glava iz samostana sv. Mihovila na Rudini imaju jedinstven prepoznatljiv stil koji nema analogije u umjetnosti drugih krajeva, a nastale su puno prije onih Jurja Dalmatinca na šibenskoj katedrali.

Poslije Turaka ostale su samo krhotine renesanse. No, nakon njih na tom će prostoru biti podignuti brojni dvorci, sačuvani građevinski do danas. Dio njihovih inventara, ali i brojnih crkava, čine postav ove izložbe: slike, skulpture, namještaj, uporabni predmeti profani i liturgijski. 

Tradicijska kultura

 

I tradicijska kultura zastupljena je u svim svojim segmentima kroz prepletanje međusobnog utjecaja grada i sela, kao i prepletanje različitih religija i kultura s obzirom na činjenicu da puno manjina živi na tom području. Jednako tako tradicijska kultura je prikazana i kroz književnu, glazbenu, filmsku i kazališnu umjetnost. Izložba će brojnim projekcijama predočiti prirodno bogatstvo toga kraja: ravnice, plodna polja, šume, močvare te rijeke koje ga omeđuju.

»Hrvatska mijenja turističku strategiju i, umjesto turizma samo na bazi sunca i mora, sada računa i na one koji se opredjeljuju za kontinentalni turizam. Ova izložba će biti prigoda da se turisti usmjere i na taj aspekt ovog područja, primjerice Kopački rit«, izjavio je za naš list ministar Biškupić i najavio u ova četiri mjeseca, koliko će izložba biti otvorena, prezentacije brojnih gradova s toga područja te da se već sada ozbiljno razmišlja o produljenju trajanja izložbe do polovice rujna, kako bi bila dostupna i učenicima na ekskurzijama.    

Iako su nam se Slavonija, Baranja i Srijem činili poznatim, pogotovo po kulturi vina i osebujnim kulinarskim specijalitetima, izložba u Galeriji Klovićevi dvori otkriva nam nove spoznaje i odgovara na pitanje zašto su tu izvori europske civilizacije. Izložbu svakako treba pogledati, a vrela europske civilizacije pohoditi i njima se ponositi, te Europu kojoj hrlimo treba vratiti njenim korijenima – dovesti ju u Slavoniju, Baranju i Srijem.