Arhiv tekstova

Na listi najvažnijih prioriteta Republike Hrvatske, kada su u pitanju vanjski odnosi, na prvome mjestu nalazi se članstvo u Europskoj Uniji. Iako je na području euroatlanskih integracija Hrvatska postigla članstvo u NATO-u, pregovori za pristupanje Uniji sve se više i više kompliciraju. Hrvatska je najviše napredovala u procesu pridruživanja i mogla bi ući u EU u sljedeće dvije godine. Iza nje su Makedonija, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina te Kosovo.

Na Ekonomskom fakultetu u Subotici u utorak, 5. svibnja, upriličeno je predavanje koje je održala generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg. U okviru teme »Hrvatska na pragu Europske Unije« dotaknuto je i pitanje europskih integracija koje je sa svim razvojnim izazovima i razvojnim problemima interesantno za cijelu regiju, kao i pitanje ekonomskih odnosa Hrvatske i Srbije. 

 

Island moguća 

konkurencija

 

Hrvatska je prva od svih zemalja regije iskoristila mogućnost i prije šest godina aplicirala za članstvo u EU, prije pet godina stekla status kandidata, a posljednje tri i pol godine vodi pristupne pregovore. Tijekom tog razdoblja provedene su mnoge reforme i učinjeno puno u prilagodbi zakonodavstva i ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja. Prema riječima generalne konzulice Ljerke Alajbeg, mnogi političari vole reći  kako je Hrvatska sljedeća, 28. članica EU, te da se odmah iza nje nalazi Srbija. Međutim, koliko su europske integracije komplicirane i neizvjesne, Ljerka Alajbeg navela je primjerom Islanda, jer se može dogoditi da Island postane sljedeći član EU, te da na tome putu prestigne Hrvatsku. Svaka zemlja ima nešto zbog čega ne želi postati članom EU. Naime, iako Island u potpunosti posluje po principima Unije, u toj se državi euroskepticizam javio zbog ribarstva. »Island ima ogromno teritorijalno more i ulaskom u EU to bi more morao dijeliti s Unijom. Međutim, sada ih je kriza natjerala i, ukoliko predaju zahtjev za članstvo, postat će konkurencija za 28. mjesto u EU«, rekla je Ljerka Alajbeg.

Prema sadašnjem stanju pregovora između Hrvatske i EU, od ukupno 35 poglavlja privremeno je zatvoreno 7, blokirano je zatvaranje 3 poglavlja, otvoreno je 12 poglavlja, blokirano otvaranje 9, a ostvaruju se uvjeti za otvaranje 2 poglavlja. Napredak u pregovorima s EU mjeri se kroz ispunjavanje Kopenhagenskih kriterija, a oni su politički, gospodarski i pravni, a s druge strane kroz sposobnost EU da prihvati nove države članice. »Problem je apsorpcijska sposobnost Unije. Mnoge države članice EU ne žele novi val proširenja. Naime, EU pogađa takozvani zamor proširenja, jer ne žele imati posla s novim članicama, zaboravljajući pri tome da je Unija svoju trgovinu razvijala baš na novim tržištima«, rekla je Ljerka Alajbeg. 

 

Ekonomski profil

 

U strukturi bruto društvenog proizvoda Republike Hrvatske industrija zauzima 20 posto, poljoprivreda 7 posto, turizam 16 posto, a ostale djelatnosti 57 posto (usluge, graditeljstvo, telekomunikacije...). Ciljevi u sljedećih deset godina su: održivi gospodarski rast, privlačenje stranih izravnih investicija, članstvo u EU, smanjenje stope nezaposlenosti, kao i mnogi drugi univerzalni ciljevi primjenjivi na sve zemlje regije. Najviše se trguje s članicama EU, kao i s članicama CEFTE. Na listi glavnih hrvatskih trgovinskih partnera Srbija se nalazi na desetom mjestu. Srbija je na drugom mjestu po ulaganjima Republike Hrvatske s plasiranih 404,9 milijardi eura, što je 19 posto ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo. Jedna od šansi suradnje Hrvatske i Srbije je zajednički nastup na trećim tržištima u izgradnji infrastrukture.