Arhiv tekstova

Skupština Srbije završila je raspravu o predloženim zakonima među kojima je i novi zakon o političkim strankama, a glasovanje o ovom i drugim zakonima zakazano je za ponedjeljak. Prema najavama političara i prognozama analitičara usvajanje novog zakona označit će prekretnicu u političkom životu Srbije, njenom političkom, izbornom i normativnom sustavu. Ovaj će zakon, prema najavama, onemogućiti »švercanje« nekih stranaka na listama drugih političkih stranaka, pa će u dogledno vrijeme u Srbiji biti daleko manje stranaka nego danas. 

Među tim strankama često se spominje i jedna stranka s hrvatskim predznakom, jedina koja ima svoga zastupnika u Skupštini Srbije. Iz ove stranke poručuju da će bez problema sakupiti dovoljan broj potpisa za preregistraciju, koja se treba uraditi u roku od šest mjeseci po stupanju novog zakona na snagu, međutim, potreban broj od 10.000 potpisa neophodnih za predaju liste, a zatim i glasova za samostalan ulazak u parlament, može predstavljati problem. Naročito ako imamo u vidu da na posljednjim izborima ova stranka nije izlazila samostalno te je broj glasača samo posredno poznat. Bez samostalnog izlaska na izbore ove će stranke ostati i bez financijskih izvora neophodnih za opstanak i rad. Jer, dok zakon o strankama donosi značajnu olakšicu manjinskim strankama u pogledu potrebnog broja osnivača stranke, uskoro se očekuje i novi zakon o financiranju političkih stranaka kojim će se državna financijska potpora uskratiti svim onim strankama čiji zastupnici u parlament uđu preko drugih lista. 

Pri tome, dok traje normativno uređivanje političke scene Srbije, rijetko se progovara o sustavnom rješavanju političkog predstavljanja manjina na svim razinama, premda se često ističe kako je sustavno rješenje ovog pitanja jedno od onih, kojim se dokazuje zrelost i privrženost jedne zajednice demokratskim vrijednostima. Osim toga, Srbija i Hrvatska obvezale su se međudržavnim ugovorom, potpisanim prije pet godina, da će omogućiti sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u donošenju odluka koje se odnose na njihova prava i položaj na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, tako što će unutarnjim zakonodavstvom osigurati: zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini te zastupljenost u predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj razini. 

I dok je ovo pitanje Hrvatska riješila, pa srpska manjina ima tri zajamčena mandata, u Srbiji i dalje o brojnosti i potencijalu za političko organiziranje neke manjine ovisi hoće li ili neće imati zastupnika u predstavničkim tijelima.