Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Tradicija nastupa duga više od 300 godina

Poslije dulje stanke Subotica je posljednjih desetak dana ponovno domaćin jednom internacionalnom cirkusu. Na uživanje svih koji vole pogledati dobar artistički program začinjen točkama urnebesnih klaunova, dresurom životinja ili akrobatskim nastupima članova ove cirkuske trupe. Kako izgleda život jednog cirkusa, izvan svjetala pozornice u šatoru, zapitali smo Marijanu Sremčević, organizatoricu u cirkusu »Corona«.
»Naš cirkus ‘Corona’ sljednik je 300-godišnje tradicije započete još daleke 1705. godine u Poljskoj, od strane obitelji Sliva. Moj suprug je predstavnik sedme generacije koja vodi ovaj cirkus, a isprva je bio zračni, potom parterni akrobat i klaun, dok danas više ne nastupa u programu, već se skrbi o organizacijskim djelatnostima. Nažalost, u ovom poslu i starosna dob u velikoj mjeri određuje vijek aktivnog sudjelovanja u programu, a nakon 50 godina polagano dolazi vrijeme za povlačenje«, pojašnjava određene detalje organizatorica Marijana Sremčević.
 
Start iz Subotice
 
Ovogodišnju sezonu cirkus »Corona« započinje upravo u Subotici, gradu idealnom za okupljanje cijele artističke trupe koju u velikoj mjeri čine umjetnici iz Rusije i Ukrajine. Nakon nepuna dva tjedna (od 15. do 26. travnja) cirkus se seli za Sombor (29. travnja – 3. svibnja), potom u Apatin  (5. - 7. svibnja), dok se vojvođanska turneja završava nastupima u Bačkoj Palanci (9. - 11. svibnja). Inače, »Corona« je jedini cirkus s ovih prostora koji je rangiran u europskom razredu, no posljednjih je godina ponajviše vezan uz teritorij Srbije i nekadašnje republike zajedničke države. Tijekom svih proteklih godina postojanja obišao je gotovo cijelu Europu, a nedavno je preko UNICEF-a imao ponudu za gostovanje u Libiji.
 
Postavljanje šatre
 
»Imamo uigranu ekipu radnika koji imaju iskustvo u ovom poslu dugo – i preko dvadeset godina, i podizanje cirkuske šatre ide brzo, prema uobičajenoj rutini. Nakon selidbe u drugi grad ona se podiže za samo jedan dan. Također, ovisno o prostoru koji dobijemo, postavljamo manju ili veću šatru koje primaju 1500, odnosno 2500 posjetitelja.«
 
Program
 
»Ove godine imamo parternu akrobatiku, komiku i dresuru životinja (psi, zmije, medvjed), a za sve posjetitelje imamo i naš mali ZOO vrt u kojemu mogu vidjeti: lava, tigra, jaguara, medvjede, lamu, majmune i ostale naše životinje. Senzacija ovogodišnje sezone je jamačno mali medvjedić Brundo, tromjesečni mrki medvjed s bijelim okovratnikom s kojim se tijekom  pauze u programu djeca mogu fotografirati.«
 
Cirkus u krvi
 
»Dvadeset i dvije godine sam u cirkusu i ovaj način života mi je ‘u krvi’. Nažalost, jedini problem je u odvojenom životu od naše djece. Imam tri kćeri koje zbog redovitog školovanja nisu u mogućnosti pratiti nas na svim našim putovanjima i čestim promjenama sredina tijekom sezone. Naša trenutačna baza je u Srbobranu, gdje imamo veliko imanje na kojemu tijekom zime držimo naše životinje i sami obitavamo između dvije godine. Najstarija kćer je zasada jedina aktivno uključena u program i nastupa još od svoje pete godine.«
 
Odnos prema 
životinjama
 
»U našem cirkusu postoji apsolutna briga za naše životinje i nikada nije bilo nikakvih represivnih mjera prilikom njihove dresure. Svi naši artisti i članovi cirkusa iznimno su vezani uz naše životinje, a odnos je kao s članovima najbliže obitelji. Najbolji primjer je i naš mali medo Brundo, koji je kod nas od svojih deset dana po rođenju, kada ga je mater odbacila, a mi smo postali njegovi skrbnici. Hranimo ga hranom za bebe, a kao prava mala bebica i on redovito nosi ‘Pampers’ pelene. Sve naše životinje, poput tigrova ili lavova, rođene su u zatočeništvu i ručno su othranjene, pa kao takve već zarana imaju neposredan kontakt s ljudima. Tigar se, recimo, mazi, ljubi i češka, poput velike mace.«
 
Dresura
 
»Velika je pogreška i negativno uvriježeno mišljenje da se životinje u cirkusu dresiraju uz korištenje batina i prisile, što je potpuno pogrešno. Svaka životinja koja dobije batine poslije se plaši i s njom nije moguće raditi i uvježbavati željenu točku. Dresura je duga, radi se instinktivno i potrebno je puno vremena i strpljenja za ostvarenje odnosa uzajamnog povjerenja.«
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika