Arhiv tekstova

»Ono što je najbitnije za onoga tko posmatra moje predmete jest moje suštinsko uvjerenje da je svaki čovjek umjetnik. To je moj doprinos historiji umjetnosti«, jedna je od izjava konceptualnog umjetnika Josepha Beuysa. I zaista, je li se razvojem nove tehnologije ostvario jedan od snova historijskih avangardi i neoavangardi o brisanju granice između umjetnosti i svakodnevnog života? Već osamdesetih godina prošlog stoljeća u umjetnosti se događa praksa inter-disciplinarnog preplitanja. Takvo preplitanje u multi-medijalne projekte uključuje slikarstvo, fotografiju, video, instalacije, CD-romove umjetnika i Network-Art. 

Pojava digitalne fotografije pruža nove bezbrojne mogućnosti da se svi oni koji to žele pomoću kompjuterskih programa bave ovim medijem kao poljem umjetničkog stvaralaštva. Digitalna fotografija u procesu kreativnog stvaralaštva omogućuje eksperimentiranje, ludizam (igru), te mogućnost ukidanja granice između dokumentarnog i fiktivnog. Mogućnosti fotografije postale su bezgranične. Pojava videa je također svojevremeno privukla brojne autore, umjetnike i entuzijaste da stvaraju putem video izraza. Video je imao odlučujuću ulogu u angažiranim umjetničkim kretanjima, prenoseći sadržaje socijalne, feminističke i ekološke umjetnosti, a svima je bio dostupan. Od konca osamdesetih godina kompjutor ulazi u kreativan proces. Kompjutor olakšava individualno multi-medijalno stvaralaštvo i distribuciju tog stvaralaštva, a omogućava i inter-aktivnu komunikaciju. 

Doprinos tehnologije je utjecao i na popularnost književnih blogova (litblogs). Ovi blogovi posvećeni su isključivo književnosti, a sadrže književne kritike, vijesti o novim izdanjima knjiga, intervjue s piscima, otvaraju se teme za raspravu i objavljuje se proza i poezija. Na književnim blogovima objavljuje veliki broj neafirmiranih pisaca. Prednost  književnih blogova je što autor ne mora čekati na eventualnu objavu u obliku knjige. Ovi blogovi su mogućnost za neplanirani susret pisca i čitatelja, a dostupni su svima. Jedna od karakteristika blogova je da su inter-aktivni, ali ne samo za blogere, nego i za njihove čitatelje. Postavljaju se mnoga zanimljiva pitanja iz oblasti književnosti i vode se žestoke rasprave koje često imaju dimenzije na koje ne nailazimo u književnim časopisima, no problem je što se na ovakvim blogovima često objavljuju nedovršene misli, brbljarije i tričarije. Neki su od poznatih hrvatskih blogera nakon staža u blogosferi objavili i knjige. Jedan od njih je Darijo Rukavina čije su se pjesme i priče nakon objavljivanja na blogu našle i u književnim časopisima, a u nakladi MD objavio je zbirku poezije »Tri dana«. 

Osim prakse komentiranja i citiranja, blog određuje i praksa čitanja i pisanja. I zaista se čini da je blog ostvarenje sna Josepha Beuysa o neposredovanoj umjetnosti. Takav socijalni aspekt je sadržavao i punk pokret kao zadnji trzaj epohe moderne, gdje su osim glazbenog aspekta jednako važni bili politički, socijalni i kulturni aspekti u vrijeme rastuće nezaposlenosti mladih i socijalnih podjela, kada su Margaret Thatcher, Ronald Regan i Helmut Khol stavili točku na socijal-demokratsku dekadu sedamdesetih godina. Svjetska recesija je ponovno u zamahu, a  vrijeme će pokazati hoće li u budućnosti rasti značaj nekomercijalnih blogova, koji su oblik jedne nove kulture medija sa snažno izraženim socijalnim aspektom.