Arhiv tekstova

Istra i Vojvodina imaju najkvalitetniju suradnju na području jugoistočne Europe i ta suradnja može postati modelom suradnje čitave regije, zajednički je stav izaslanstava Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i Istarske županije, koji je iznesen za vrijeme manifestacije Dani Vojvodine u Istri. Tijekom dva dana, 16. i 17. travnja, u Puli i Rovinju održan je niz susreta – političkih, gospodarskih i kulturnih predstavnika dviju regija, čime je još jednom potvrđena visoka kvaliteta odnosa između Vojvodine i Istre, a potpisivanjem sporazuma između sveučilišta u Puli i Novom Sadu pokrenuta je i znanstvena suradnja.

Istarski župan Ivan Jakovčić i predsjednik skupštine AP Vojvodine Sándor Egeresi tom su prigodom istaknuli kako između dviju regija ne postoji samo suradnja, već prijateljstvo koje je počelo potpisivanjem međuregionalnog sporazuma o suradnji 2001. godine.

 

Regije okrenute 

budućnosti

 

»Višegodišnja suradnja poprimila je takve razmjere da je premašila sva naša očekivanja«, rekao je na konferenciji za novinare u Puli prošloga petka Ivan Jakovčić, a prenose istarski i vojvođanski mediji. »Surađujemo u svim ključnim područjima u politici, gospodarstvu, kulturi, a sada je potpisivanjem sporazuma između sveučilišta u Puli i Novom Sadu počela i znanstvena suradnja.«

On je naglasio da su Vojvodina i Istra najrazvijenije regije u svojim zemljama, jer dominiraju u području gospodarstva, ali i u području demokracije, poštovanja načela i ljudskih prava.                        

»Na području bivše SFRJ i dalje postoje napetosti, ali su Istra i Vojvodina, i pokraj te činjenice, uspjele uspostaviti model suradnje koji bi mogao biti primijenjen i u drugim regijama jugoistočne Europe«, ocijenio je Jakovčić. Prema njegovim riječima, Istra i Vojvodina su pokazale visoku političku zrelost, ali su i poduprle vlade dviju zemalja da se posvete stabilizaciji odnosa između zemalja jugoistočne Europe.

»Kada smo 2001. prvi put bili u Novom Sadu naglasak smo dali izgradnji mosta prijateljstva dviju regija. Nakon svega nekoliko godina mislim da smo očekivanja u potpunosti ispunili, čak i premašili«, rekao je Jakovčić.

Sándor Egeresi je naglasio kako Istra i Vojvodina imaju mnoge sličnosti, te da su obje najrazvijenije regije u svojim državama, a krasi ih multikulturalnost i multijezičnost.

»U osam godina izgradili smo mostove prijateljstva, a naši kvalitetni odnosi među građanima moraju biti primjer međudržavnim odnosima Srbije i Hrvatske«, kazao je Egeresi dodavši, kako će Vojvodina i dalje podržavati aktivnosti srpske i mađarske nacionalne manjine u Istri kojima je ovom prilikom donirano 250 knjiga.

»Želim da Istra i Vojvodina ostanu model dobre, kvalitetne regionalne suradnje koju ćemo, zahvaljujući obostranim željama i interesima, kontinuirano obogaćivati novim programima i primjerima dobre prakse povezivanja i suradnje u područjima gospodarstva, turizma, zaštite životnog okoliša, vinogradarstva i voćarstva, kulture, kao i u razmjeni mladih ljudi i njihovoj edukaciji«, rekao je Egeresi.  

Predsjednik vojvođanskog parlamenta je dodao i kako prepoznaje Istru kao regiju koja je okrenuta budućnosti i njegovanju pravih vrijednosti, kao što prepoznaje i Vojvodinu i svaku drugu suvremenu europsku regiju koja ima što ponuditi susjedima, prijateljima i Europi. 

Generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, također sudjelujući u razgovorima između istarskih i vojvođanskih predstavnika, rekla je kako se nada da će europske težnje dviju regija u matičnim zemljama biti shvaćene kao prednost i da će vrlo brzo i u Srbiji biti razumljiva namjera Vojvodine da otvori svoje predstavništvo u Bruxellesu. 

»Pitanje je trebaju li regije težiti prema Europi. U početku to pitanje nije bilo dobro prihvaćeno niti u Hrvatskoj u slučaju Istre. Pitanje ureda Istre u Bruxellesu bilo je i ovdje aktualno, ali je vremenom to postala sasvim normalna stvar«, rekla je Ljerka Alajbeg. 

Ona je dodala kako je Europa skup regija, a ne državnih nacionalnih granica, zbog čega je opće prihvaćeno da regije imaju europske težnje, ali da Vojvodina nailazi na otpore u Srbiji, jer je to pionirski projekt u susjednoj zemlji. 

 

Trgovina u porastu

 

O značaju gospodarske suradnje govorilo se i na skupu gospodarstvenika koji je održan u Županijskoj gospodarskoj komori Pula, gdje su se susreli predstavnici istarskih i vojvođanskih tvrtki.

»Gospodarska razmjena između Srbije i Hrvatske u jako je velikom porastu«, izjavila je predsjednica Županijske komore Jasna Jaklin-Majetić. »Prema podacima tvrtki iz Istre, u Vojvodinu se najviše izvoze duhanske prerađevine, boje i lakovi te automobilski dijelovi.« 

Nekoliko je tvrtki iz Vojvodine predstavilo svoje delikatesne prehrambene proizvode, a Nikola Stojšić i Ratko Filipović, predsjednik i potpredsjednik Gospodarske komore Vojvodine, naglasili su kako postoji veliki potencijal u suradnji na području agroproizvodnje i turizma. Istaknut je i značaj velikog ruskog tržišta s kojim je povezana Vojvodina, kao i povezanost s Europskom Unijom s kojom graniče obje regije.

Potpredsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine István Pásztor ocijenio je kako je agrobiznis najveća gospodarska šansa Vojvodine u okviru kojeg ima mjesta aktivnoj suradnji i s gospodarstvenicima iz Istarske županije.

»Postoji puno šansi za kooperacije između poduzeća iz Istre i Vojvodine i spremni smo pomoći u ostvarenju tih ideja«, rekao je Pásztor dodavši, kako Vojvodina i Istra mogu uspješno surađivati i u području turizma. »Gospodarska razmjena Srbije i Hrvatske bilježi rast iz godine u godinu i zato je i gospodarska suradnja između Vojvodine i Istre osuđena na uspjeh«, rekao je Pásztor. Prema njegovim riječima, manifestacija Dani Vojvodine u Istri iz godine u godinu nudi nove šanse za produbljivanje odnosa dviju regija, te je pozvao sve zainteresirane poduzetnike iz Istre da se obrate pokrajinskoj administraciji, koja će im omogućiti svu neophodnu logističku, organizacijsku i financijsku pomoć pri realizaciji investicijskih ideja u Vojvodini.

Dožupan istarski Valerio Grandić rekao je kako Zagreb i Istra imaju najveće investicijske potencijale u Hrvatskoj i da su najspremniji za međunarodnu suradnju, zbog čega je u Istri posljednjih godina otvoreno oko 20 industrijskih zona. 

»I Srbija i Hrvatska su na pragu ulaska u EU i nadam se da će dvije zemlje, odnosno regije, pronaći zajedničke programe kojima će konkurirati kod europskih fondova«, rekao je Grandić. 

Branislav Bugarski, direktor Fonda za podršku investicija u Vojvodini, predstavio je investicijske potencijale pokrajine, ističući kako su do sada kompanije iz Republike Hrvatske u AP Vojvodinu investirale više od 100 milijuna eura, prvenstveno u prehrambenoj i građevinskoj industriji, kao i u trgovini. Samo u 2008. godini istarske su tvrtke u Srbiju izvezle robu vrijednu 33,7 milijuna dolara, najviše cigareta, sardina, boja i lakova.

»Prezentacija u Puli imala je dva cilja. Prvi je približiti investicijske potencijale AP Vojvodine, a drugi približiti ekonomske performanse pokrajine, kako bi se na taj način motivirali poduzetnici iz Istre da razmišljaju o investicijskim alternativama, kao i da otvaramo kanale prodaje naših proizvoda u Istarskoj županiji«, rekao je Bugarski. On je kao veoma značajno ocijenio prisustvo hrvatskih kompanija koje su zainteresirane za investiranje u AP Vojvodini. 

 

Pokrenuta suradnja 

u znanosti

 

Rektorica Sveučilišta u Novom Sadu Radmila Marinković-Nedučin i v. d. dekana Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Robert Matijašić potpisali su ugovor kojim je precizirano područje suradnje dviju visokoobrazovnih institucija i suradnja u područjima ekonomije, turizma i kulture. 

»Drago nam je što možemo razmjenom akademskih ideja pridonijeti cjelokupnoj suradnji između AP Vojvodine i Istarske županije«, istaknula je Marinković-Nedučin. 

U okviru Dana Vojvodine u Istri, u Rovinju je održan i okrugli stol ‘Žene na rukovodećim pozicijama – problemi i izazovi’, na kojem su predstavnice AP Vojvodine i njihove kolegice iz Istre razmijenile iskustva o položaju žena i ravnopravnosti spolova u dvjema regijama. 

Potpredsjednica Skupštine AP Vojvodine Maja Sedlarević istaknula je kako su na razini pokrajine, odmah nakon demokratskih promjena 2000. godine, uspostavljeni svi institucionalni mehanizmi za postizanje ravnopravnosti spolova, u skladu s ovlastima AP Vojvodine.

»Uspostavljanje institucionalnih mehanizama preduvjet je i prvi korak prema potpunoj ravnopravnosti muškaraca i žena. Ti mehanizmi u AP Vojvodini aktivno funkcioniraju i doprinose, prije svega, ekonomskom osnaživanju žena, suzbijanju siromaštva i suzbijanju svake vrste diskriminacije«, istaknula je Sedlarević. 

Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Gordana Čomić ukazala je na to da, ukoliko ne postoji politička volja za postizanje rodne ravnopravnosti u ostvarivanju ovog važnog cilja, ne može pomoći niti najbolja i najuređenija zakonska regulativa. Ona je kao primjer navela činjenicu da su političke stranke poštovale kvotu što se tiče broja žena na izbornim listama, ali je i dalje u republičkom parlamentu samo nešto više od 20 posto zastupnica.

»Žene ne smiju biti samo demokratski ukras političkim strankama i institucijama, već se svi skupa moramo boriti svim demokratskim sredstvima, kako bi se u što skorije vrijeme došlo do pune ravnopravnosti muškaraca i žena«, rekla je Čomić.

Predstavnice Istarske županije istaknule su potrebu za boljim pozicijama žena, ne samo u politici, nego i u kulturi, ekonomiji, obrazovanju i svim drugim područjima. S kolegicama iz Istre, koje je predvodila potpredsjednica Skupštine Istarske županije Vivana Benussi, razgovarale su i direktorica JP »Vojvodina-šume« Marta Takač, rektorica Sveučilišta u Novom Sadu Radmila Marinković-Nedučin, šefica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Novom Sadu Ivana Vujkov, umjetnička direktorica Galerije »Bel Art« Vesna Latinović, direktorica Pokrajinskog zavoda za ravnopravnost spolova Vesna Šijački i savjetnica za ravnopravnost spolova u Pokrajinskom tajništvu za rad, zapošljavanje i ravnopravnost spolova Anita Beretić.   

Zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu Radoslav Petković i v. d. pročelnika za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica u Puli su potpisali Sporazum o namjerama između Pokrajinskog tajništva za kulturu i Upravnog odjela za kulturu Istarske županije. Radoslav Petković je otvorio i izložbu vojvođanskih umjetnika, koju je priredila novosadska galerija »Belart«. U ovom dijelu programa nastupio je Komorni orkestar »Innuendo«. 

Dani Vojvodine u Istri, odnosno Dani Istre u Vojvodini, tradicionalni su susreti na kojima se svake godine, naizmenično u Puli i Novom Sadu, predstavljaju politički, gospodarski i kulturni potencijali Vojvodine i Istre. Manifestacija je završena u petak, 17. travnja, svečanim primanjem i kulturnim programom u Talijanskom kulturnom centru u Puli. 

 

Mnogobrojne sličnosti

 

Istra i Vojvodina po mnogo su čemu, inače, slične regije. I jedna i druga slove kao gospodarski najrazvijenija područja u svojim zemljama, i jedna i druga kroz povijest su prolazile pripadajući različitim državama, i jednu i drugu krasi nacionalna heterogenost, u objema su odnosi među nacionalnim zajednicama tradicijska vrijednost, u objema je europska orijentiranost vrlo izražena, te se zbog svega navedenog, i na jednu i na drugu regiju u njihovim državnim centrima ponekad gleda s većim ili manjim podozrenjem.   

Istra je najveći hrvatski i jadranski poluotok, na kojem je turizam među najsnažnijim gospodarskim granama, premda je na ovom području smješteno i nekoliko jakih industrijskih postrojenja od kojih se posebice izdvaja Tvornica duhana Rovinj. Važni gradovi i općine u Istri su: Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad, Labin, Buzet i Motovun.

Istra se proteže na trima državama – Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji – pri čemu najveći dio poluotoka (90 posto) pripada Hrvatskoj. Na hrvatskom dijelu Istre većinom žive Hrvati s oko 75 posto stanovništva, dok nacionalne manjine čine oko 25 posto stanovništva, od čega Talijani 7 posto i Srbi nešto manje od 5 posto. Iako jasno izražavaju svoju nacionalnu pripadnost, mnogi Istrijani njeguju svoj zaseban istarski identitet, a već skoro dva desetljeća tamošnju vlast čini regionalna stranka Istarski demokratski sabor. 

Počeci razvoja istarskog turizma, danas vodeće gospodarske grane, uočljivi su već u razdoblju rimskog imperija. Tada su izgrađena i ostavljena u naslijeđe zdanja kao što je Vespazijanov amfiteatar u Puli iz I. stoljeća nove ere, koji je služio za zabavu građanima i turistima, a mogao je primiti oko 20.000 gledatelja. Suvremeni turizam Istra počinje graditi u ranim godinama 19. stoljeća. Preskoče li se razdoblja dvaju svjetskih ratova, te Domovinskog rata, koji srećom Istri nije donio razaranja, ali je svakako značio stagnaciju, trend razvoja i sadržajnog obogaćivanja istarskog turizma se nastavlja i danas. 

U Istri je prošle godine boravilo oko 18.000 turista iz Srbije, što je za oko 6000 više nego u 2007. godini.