Arhiv tekstova

Iako je bio kontroverzan po pitanju lakoće završavanja studija, Pravni fakultet koji je u Subotici radio između dvaju svjetskih ratova (1920.-1941.), uspio je stvoriti kadrove koji su kasnije bili uspješni u struci i politici, ocijenjeno je na predavanju o toj visokoškolskoj ustanovi koje je održano u utorak 21. travnja u čitaonici Gradske knjižnice.

O Pravnom fakultetu u Subotici govorio je povjesničar Kalman Kuntić, koji je na istu temu 1990. godine diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. 

Kako je podsjetio, Pravni fakultet u Subotici bio je prva visokoškolska ustanova na području Vojvodine, a razlozi njegova osnutka bili su deficit kadrova i pravni partikularizam, budući da je u Vojvodini prije toga važilo građansko pravo Ugarske. 

Fakultet je imao osam katedri, a od 1925. postojala je i mogućnost poslijediplomskog studija. U 20 godina postojanja na fakultetu je predavalo 37 redovitih i izvanrednih profesora, docenata i svega dvoje asistenata. 

Od upisanih ukupno oko 4,5 tisuće studenata ovu visokoškolsku ustanovu završilo ih je oko 1500, od kojih 1346 muškaraca i 85 žena. Između ostalih, na tom je fakultetu diplomirala i nekolicina društveno i kulturno istaknutih Hrvata, kao što su: Balint Vujkov, Matija Poljaković, Ivan Tikviciki, Marko Bačlija, Luka Đelmiš... Također, pri fakultetu je 1925. osnovana studentska udruga Hrvatsko akademsko društvo »Bunjevac« na čijem je čelu bio student Želimir Vidaković.

Fakultet je s radom prestao ulaskom mađarske vojske u Suboticu travnja 1941. godine.

Predavanje o Pravnom fakultetu održano je u organizaciji Hrvatskog akademskog društva, a predsjednik te udruge Slaven Bačić ovom je prigodom najavio tiskanje Kuntićeva rada u originalnom ili dopunjenom izdanju.